Knjiga „Krležin EU/ropski furiosum“ – razgovori s Krležinim suvremenicima i pogledi studenata-krležofila

Udruga za promicanje izvedbenih umjetnosti i kulture “Pod galgama” iz Koprivnice krajem prošle godine objavila je zbornik razgovora i članaka o Krleži i njegovom odnosu  prema Europi.

Knjiga „Krležin EU/ropski furiosum“ začeta je 2013. godine kada su Bojan Koštić, danas  –  glavni tajnik udruge Pod galgama a  tada –  student-krležofil, i Suzana Marjanić,  predavačica-krležofilka s  jednom knjigom o Krleži iza sebe, zajedno uređivali rubriku o Krleži u sada preminulom dvotjedniku za kulturu  Zarez. U tom razdoblju objavljeno je 10 razgovora (Goran Matović, Ivo Štivičić, Bora Ćosić, Ivan Glišić, Mirjana Stančić, Silvana Čengić Voljevica, Velimir Visković, Latica Ivanišević, Jevgenij Paščenko i Branko Hećimović) koji su (u razgovoru s Mirjanom Stančić pridružila se Vesna Radaković-Vinchierutti iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža) objavljivani u Zarezu, a sada i u  zborniku radova.

Uz krležofilne razgovore, drugi dio knjige sadrži krležofilne eseje i članke (neki  su također prethodno objavljeni u Zarezu) studenata i studentica koji su uglavnom svi  pohađali kolegije Miroslav Krleža: Vječno Žensko i Ono Političko, Krleža: književna i politička antropologija i/ili kolegij Krležin feminizam i negativna antropologija. Ukratko, drugi dio zbornika sadrži  17 eseja, članaka i fragmenata koji se bave komparativnim analizama Krležinih djela, prikazima, recenzijama i  kritičkim osvrtima. Među tih 17 eseja je i diplomski rad arteistove kazališne kritičarke Anđele Vidović.

“Možemo reći da se kao crvena nit vodilja navedenim radovima proteže vizura na socijalni angažman Krležine umjetnosti ili kao što je Velimir Visković za Krležino shvaćanje umjetnosti naveo u Krležološkim fragmentima da Krleža ‘odbija ideju o umjetnosti koja bi bila svedena na puko poigravanje književnim formama i konvencijama u larpurlartističkoj socijalnoj izolaciji; prava umjetnost se po Krleži ne odnosi samo na solipsistički dijalog s tradicijom i istraživanje novih formi i umjetničkih prosedea’ (str. 5). Sasvim točno; odnosno, Krležinim riječima iz Antibarbarusa – tendenciozno, ali bez tendenciozne fraze. Ili krležofilno, ali bez fetišizma. Odnosno, u ovom slučaju – s ljubavlju, ali bez ljubavne fraze.”

– iz predgovora “Krležofilni uvodnik bez fetišizma ili o kontekstualizaciji ove knjige”.

MR

Komentiraj ovaj tekst!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.