U zagrebačkoj će se Booksi 12. listopada održati promocija zbirke pjesama Stihovi dna autorice Dijane Ćurković i izložba ilustracija koje je za zbirku radioVuk Oreb, DJ i MC (Kiša metaka).

Tim povodom razgovarali smo s urednicom zbirke i izdavačke kuće Iris Illyrica, koja će ujedno biti i moderatorica događaja, Ivanom Glavaš Bakijom.

Kako je došlo do suradnje s Dijanom Ćurković, inače poznatijom po svojim znanstvenim i društveno-analitičkim tekstovima za portale i časopise kao što su Zarez, H-Alter, VoxFeminae i Libela?

– Moram priznati da su me Dijani privukli upravo njezini članci u raznim medijima. Razgovarale smo što bih mogla objaviti od njezinih djela i nekako se ukazala ta zbirka pjesama. Iakoisprva nije bila u planu, odmah mi se svidjela jer je drugačija, na neki način pobija uvriježeno mišljenje da je poezija hermetičan i ozbiljan žanr namijenjen malom broju čitatelja.

Optimističnih 300 primjeraka odaje vjeru da u Hrvatskoj ima dovoljno publike za čitanje suvremene poezije. Što je uzrok takvom optimizmu i tko je zapravo ciljana publika ove zbirke?

– Naklade poezije u Hrvatskoj najčešće su 300 primjeraka i ne vidim razloga zašto bismo išli ispod tog broja. Stihovi dna su zabavna i inteligentna knjiga koja lako uspostavlja komunikaciju s čitateljem. Uvjerena sam da će je rado čitati mlada publika, ima dosta elemenata pop kulture, neobičnih motiva i humora. Isto tako, svatko tko želi saznati kako zvuči sonet u 21. stoljeću koji uopće nije anakron, nego je svjež i suvremen, potencijalan je čitatelj zbirke Stihovi dna. Ne zaboravimo pop art ilustracije Vuka Oreba, koji je dokazao da ga možemo doživljavati i kao vrsnog ilustratora, a ne samo rap-izvođača.

Ovo je osmo izdanje kuće Iris Illyrica. Kako se ova zbirka uklapa u koncept vaše izdavačke politike? Kakvim autori(ca)ma i književnim djelima želite pružiti mogućnost proboja na tržište?

– Kad sam odlučila osnovati izdavačku kuću, na umu sam imala najbolja pera latinoameričke književnosti čija djela još nisu objavljena u Hrvatskoj, zatim književnost za djecu i mlade te zanimljive i snažne autorice. Znala sam da će se još mnogo toga događati na tom putu i ja sam spremna za svaku etapu.

Nakon ambicioznog početka s hrvatsko-španjolskim izdanjem Preobraženja A.B. Šimića i iznimnog uspjeha Ja, Jesuse Elene Poniatowske, odlučili ste se za nešto popularnije književne rodove putopisa i urbane poezije. Je li Vam i dalje namjera izdavati tako raznorodne autore/ice?

– Svakako, bilo bi dosadno da je jednolično. Pritom se vodim instinktom: što osjetim da je dobro, to biram. Mogu reći da stojim iza svih objavljenih naslova Iris Illyrice, to su sve djela koja bih i sama rado čitala.

Htjela bih se vratiti na roman Ja, Jesusa koji je bio jedan od vrhunaca i mog ljetnog štiva. Riječ je romanu kojeg u cjelosti nosi glavni lik i pripovjedačica, temeljena na stvarnoj osobi koju je autorica „intervjuirala“ neko vrijeme i fascinirana njenom pričom odlučila napisati roman. Vjerojatno je riječ o jednom od rijetkih ženskih književnih likova koja u potpunosti kontrolira svoju priču i život. Kako objašnjavate njenu popularnost i 40ak godina nakon što je knjiga napisana, u vremenu i društvu koje proživljava novi val konzervatizma i represije?

– Jesusa Palancares je zasigurno jedan od najfascinantnijih ženskih likova svjetske književnosti. Žena s društvenog dna u Meksičkoj revoluciji, bez obrazovanja i zaleđa, pritom i Indijanka, što je čini višestruko diskriminiranom. Međutim, ona se iz petnih žila bori za sebe i svoju neovisnost, ne pristaje na društvena očekivanja da bude supruga i majka i odabire potpuno drugačiji životni put.Pritom svjedočimo svim društvenim nepravdama i nedaćama na koje nailazi, ali koje prevladava nadčovječnom snagom i urođenom inteligencijom. Danas smo iznova izmučeni ekonomskom borbom za preživljavanje i borbom žene za svoju neovisnost i prava. Borba žene u tradicionalnom patrijarhalnom društvu nikad neće biti zastarjela tema, osobito u Hrvatskoj. Također, svako veliko književno djelo nema rok trajanja, tako ni roman Ja, Jesusa. Sve nas je zavela velika Jesusa.

Koliko je izazovno biti mali izdavač u današnjem vremenu? Koji su najveći izazovi i prepreke te na koji ih način rješavate?

– Kao što je već poznato, nema malih ili sporednih uloga, tako ja pristupam svom poslu. Iris Illyrica postoji tek godinu i pol i pred nama je još mnogo izazova i borbi. Ali nikako ne odustajem, tek smo na početku. Vjerujem da onaj tko radi dobro, kad-tad žanje plodove svog rada. Da tako ne razmišljam, nikad se ne bih ni upuštala u ludu avanturu izdavaštva. Ne želim vjerovati da u Hrvatskoj ne mogu ostvariti svoj san.

Koji su budući projekti i planovi izdavačke kuće IrisIllyrica?

– Na Interliberu predstavljamo biblioteku Čitaj knjigu i autobiografiju Djevojka sa sedam imena bjegunke i aktivistkinje Hyeonseo Lee, u kojoj piše o svom bijegu iz Sjeverne Koreje te spašavanju obitelji iz ralja okrutnog režima. Toliko malo znamo o Sjevernoj Koreji, a još manje smo imali priliku čuti priču ispričanu iz perspektive insidera. Knjiga je dirljivo i fascinantno svjedočanstvo mlade žene o svom dugogodišnjem putu ka slobodi i sreći. Osim toga, nastavljamo s naslovima za djecu i remek-djelima latinoameričke književnosti pisaca poput Marija Benedettija, Eduarda Galeana i Laure Restrepo.

Anita Kojundžić Smolčić

 

 

Komentiraj ovaj članak!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.

Dijana ĆurkovićElena PoniatowskaHyeonseo LeeIris IllyricaJa JesusaKiša metakaPreobraženjaStihovi dnaVuk Oreb

Related Posts

  • Vuk Oreb
  • Boonika