“Zagreb je po pitanju umjetnosti već poprilično ozbiljan grad u europskim razmjerima”

Miron MilićAkademski slikar, grafičar, ilustrator i ulični umjetnik Miron Milić jedno je od važnijih imena na domaćoj umjetničkoj sceni koji je na stalnom istraživačkom pohodu na skrivene svjetove koji se nalaze ispod površinskih slojeva kako ljudi tako i životinja.

Njegovi su crteži izrazito realni, a njegova sposobnost animiranja prikazanog je ponekad nevjerojatna i graniči s apstraktnim, pa s Mironovim crtežima uvijek imate osjećaj da ste u prisustvu živućih entiteta koji promatraju vas koliko i vi njih. Kako postiže takvu preciznost?

“Samo upornošću i koncentracijom. Nisam zadovoljan dok to ne izgleda tako da mogu pokazati ljudima što sam napravio, a da mi ne bude neugodno”, kaže Miron čije radove nerijetko prati poneka popratna rečenica.

“Uvijek sam volio stvoriti neku priču oko ljudi ili objekata koji mi iz raznoraznih estetskih i inih razloga zaokupe pozornost. Crteži koje radim s tekstom su vizualizacija tih sjećanja i njihovih mogućih priča gdje protagonisti postaju subjekti s kojima možete ostvariti neku, nadam se, prisniju komunikaciju možda baš zbog toga što su njihove priče ponekad jako slične našima ili ih pokušamo shvatiti kroz puku znatiželju. Volim i odnos slova s crtežom, zajedno imaju nekakvu magiju”, kaže Miron.

Velik dio njegovih crteža prikazuje životinje, uglavnom divlje i nepripitomljene, pa takvi crteži odišu nekom dozom neukrotivosti i opasnosti, kao da proizlaze iz Mironove ‘tamne strane’, alter ega koji čuči u njemu. “Od malena se divim životinjama i uvijek sam ih smatrao jednako vrijednom temom za baviti se u mom radu kao i bilo kojoj drugoj vezanoj uz ljudsku kulturu i civilizaciju jer smo neraskidivo vezani u stvaranju svijeta kakvog danas poznajemo. Crtajući životinje pokušavam pronaći neku dublju povezanost kroz teme zatočeništva, eksploatacije, životinjskih prava, straha i mitologije gdje ponekad ja preuzimam njihove karakteristike, ali i one moje”, objašnjava ovaj osebujan umjetnik.

Dobar dio njegovog rada okrenut je i prema uličnoj umjetnosti. Oslikao je brojne gradske fasade i jedan ste od poznatijih, ali i omiljenijih uličnih umjetnika. “U galerijama o postavu odlučuje žiri stručnih individua dok rad na ulici podrazumijeva živopisnu mješavinu stanara, prolaznika, policije i djece koji imaju svoje mišljenje. I u jednom i u drugom slučaju se radi o afinitetima, a moji ponekad naginju galerijskom, a ponekad uličnom”, objašnjava.

Zahvaljujući talentiranim umjetnicima poput Mirona koji su krenuli u estetsko obogaćivanje dosadnjikavih i zapuštenih gradskih fasada, Zagreb odlično kotira na mapi svjetske street art scene. “Kod nas je to još uvijek poprilično nepoznato ali zaslugom nekoliko predanih ljudi postaje sve raširenije i shvaćenije ne kao samo puki vandalizam već kao originalno umjetničko djelo koje ima potencijal dugotrajne komunikacije s publikom. Rekao bih da smo samo s MUU-ovim street art festivalom već poprilično ozbiljan grad u europskim razmjerima”, analizira umjetnik, a iskoristio je i priliku da bi usporedio stanje kulture vani i kod nas. Koliko je Hrvatska uopće kulturna?

Miron Milić

“Dobar dio stanja kulture jednog istočno-europskog naroda se danas gleda kroz prizmu standarda nametnutih od moćnih i bogatih europskih država. Ljudi vani idu na izložbe jer su dobre, muzeji ulažu puno da bi konstantno bili interesantni posjetiteljima, kultura se općenito smatra i kao nacionalni ponos i kao dobar posao. Nisu nužno zbog toga kulturniji, ali imaju širok izbor događaja kroz cijelu godinu i dobar dio turizma im se temelji na prodaji vlastite kulture koja ih kasnije prezentira u svijetu. U Hrvatskoj se nažalost ne ulaže ni približno blizu, interes za kulturna zbivanja i kulturu općenito nije velik, što zbog neulaganja države u kulturu i obrazovanje vlastitih građana što zbog općenitog socio-kulturološkog stanja u Hrvatskoj unatrag 20 godina”, smatra.

No, to nikako ne znači da Lijepa naša nema kvalitetne autore koji zavrjeđuju biti i međunarodno poznati i priznati. “Domaći umjetnički krugovi vrlo su dobri. Biti netko tko se bavi likovnim radom iz Hrvatske u inozemstvu zna biti plus, a češće ne mora previše značiti tako da je u Hrvatskoj većina prepuštena samopromociji što nužno i nije loša stvar. Imamo potencijala i u budućnosti ćemo vidjeti da li će neki od njih napraviti veći iskorak. Nadam se da hoće i da će uspjeti u tome”, kaže Miron koji je za kraj uputio i savjet mladim umjetnicima koji su se tek okušali ili tek trebaju okušati u (uličnoj) umjetnosti.

“Iskoristite fantastičan medij javnog prostora koji je dostupan velikom broju ljudi na najbolji mogući način, na način da radite ono što vam je bitno, što je promišljeno i što biste željeli da i drugi vide i cijene”.

Katarina Hrgović

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More