Vrijeme je da se ispravi nepravda prema Branku Vlahoviću

Branko VlahovicTehnički muzej nije baš uobičajeno mjesto za likovne izložbe, ali u slučaju retrospektive Branka Vlahovića, odabir te lokacije itekako ima smisla.

Jedan od naših najboljih, a istovremeno najzapostavljenijih kipara kojega prati epitet „umjetnika iz sjene“, svoju je najznačajniju samostalnu izložbu održao 1975. godine upravo ondje, u Tehničkom muzeju, gdje je izložio svoje geometrijske, apstraktne skulpture i crteže.

Dio postava podudara se s ovom retrospektivom koja je otvorena sinoć i uz koju je također upriličeno predstavljanje monografije o Vlahovićevu liku i djelu. Tu obimnu knjigu, koja za misiju ima pozicionirati Vlahovićev opus među velikane likovne scene šezdesetih i sedamdesetih godina, potpisuju Guido Quien i Darko Schneider.

Vlahović je nakon dovršetka Akademije likovne umjetnosti i studijskog boravka u Parizu ranih pedesetih kročio manje prohodnim putem u traženju vlastitog izraza, držeći se podalje od tadašnje likovne „estrade“, od skupina s manifestima i prolaznih trendova. To što se opirao svakome „udruživanju“ stajalo ga je na koncu društvenog priznanja, no on je usprkos tome predano radio na svojoj viziji.

– Vlahović nije bio član neke likovne grupe niti se družio s generacijskim ili nekim posebnim krugom istomišljenika. Svojom umjetnošću nije htio govoriti ništa o sebi ni o svojoj životnoj sredini. Bio je pojedinac jasne vizije. No, kao samotnjak, taj kipar objektivističkih težnji i univerzalna jezika lakše je previđan, rekao je Guido Quien, pozivajući da se „umjetnika iz sjene“ osvijetli reflektorom prvoga plana.

Njegove skulpture kao da stječu moć iz međusobne blizine. Da je nedje postavljena kao zaseban, izdvojen rad, njegova skulptura od crnog lima (oštrih linija i geometrijski promišljene forme) ne bi bila ni upola toliko zanimljiva kao u okružju drugih srodnih radova, kao na ovoj izložbi, gdje se taj crni lim zbilja doima kao „šuplje kosti ptice“, kao što je primijetio Josip Sever u ožujku 1975. godine, kad je na snazi bila Vlahovićeva izložba u Tehničkom muzeju.

Zanimljivi su, također, Vlahovićevi tehnički nacrti koji su često bili polazišna točka njegovih radova. Surađivao je na njima s inženjerima i stručnjacima iz raznih područja, a realizirao ih u tvornicama Jedinstvo i TPK.

Izložba je na snazi do 6. veljače.

Marin Raster

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...