[VIDEO] Van Gogh izbliza: Na multisenzorskim izložbama možete “uroniti” u njegova djela

Neki ovakav način izlaganja umjetnina nazivaju "jeftinim zabavnim parkovima", a drugi se dive upečatljivoj kombinaciji svjetla, 3D mapinga i glazbe koja djela legendarnog postimpresionista pretvaraju u nezaboravno iskustvo.

Više od stotinu godina nakon što je Vincent van Gogh stvorio Zvjezdanu noć, poznato djelo postaje trodimenzionalna instalacija kao dio jedinstvenog iskustva u kojem će posjetitelji doslovno moći “uroniti u sliku”. Izložba Lume u Muzeju umjetnosti Indianapolis u Newfieldsu, naime, djelo iz 1889. godine i druga van Goghova remek-djela pretvara u “trodimenzionalni svijet kojeg gosti mogu istražiti svim svojim osjetilima”.

Trajna instalacija za posjetitelje će biti otvorena u lipnju 2021. godine, a koristit će 150 digitalnih projektora za projiciranje gotovo tri tisuće slika nizozemskog umjetnika na zidovima, stropovima i podovima galerija na četvrtom katu muzeja. S površinom od 30.000 četvornih metara, izložba je najveća u 137-godišnjoj povijesti muzeja u Indiani, piše Smithsonian Magazine. Impresivnom iskustvu, najavljuju, pridonijet će i klasična glazba koja će posjetitelje pratiti dok se “probijaju” kroz digitalne verzije Pšeničnog polja s čempresima (1889.), Suncokreta (1889.), Bademova cvijeta (1890.) i mnogih drugih.

Riječ je o projektu australske tvrtke Grande Experiences, koja je dosad organizirala dvjestotinjak izložbi i multimedijskih događanja u 145 gradova širom svijeta te na neki način nastavlja trend tranzicije van Goghove umjetnosti u digitalno doba. Pariški Atelier des Lumières nedavno je, naime, bio domaćin slične multisenzorne izložbe, dok bi muzej Dali u Sankt Peterburgu na Floridi uskoro trebao predstaviti vlastitu verziju van Goghove izložbe Grande Experiences.

S pariškim događanjem kao glavnom inspiracijom, ovog ljeta, usred prvog vala lockdowna, Toronto je bio domaćin upečatljive interaktivne instalacije nazvane “Gogh u vašem automobilu”. Grandiozni prostor od 55 tisuća četvornih metara, u kojem su se nekad proizvodile novine Toronto Star, ugostio je digitalne verzije 40 van Goghovih radova koje su se projicirale po zidovima i podovima, uz svjetlosne i zvučne efekte te 3D animacije.

“Gledajući izložbu u Parizu, zapitala sam se kako je u jednoj od svjetskih prijestolnica kulture koja nudi preko 130 veličanstvenih muzeja, nešto poput digitalnog multimedijskog umjetničkog prostora moglo biti toliko uspješno. To me toliko impresioniralo i nadahnulo da sam u Toronto morala pokrenuti nešto slično”, objasnila je producentica projekta Svetlana Dvoretsky.

Novi val digitalizacije klasične umjetnosti i prilagodbe društvenim mrežama naišao je, naravno, i na oštre kritike – određeni broj znalaca, novinara i kritičara ovakve pothvate naziva “pretvaranjem muzejskih prostora u zabavne parkove i jeftine sajmove”. Ravnatelj muzeja u Newfieldsu, Charles Venable, ne slaže se s prozivkama te smatra da su multisenzorske izložbe sjajan način približavanja vrhunske umjetnosti što većem broju ljudi, jer je riječ o umjetninama koje muzeji poput ovog, zbog neprocjenjive vrijednosti – nikada ne bi mogli posuditi.

Svi se hvale “virtualnim šetnjama”, ali koje doista vrijedi pogledati?

Pozivajući se na digitalnu reprodukciju stropa Sikstinske kapele predstavljenu na nedavnoj izložbi “Michelangelo: Božanski crtač i dizajner” Metropolitanskog muzeja umjetnosti, Venable kaže: “Ni Metropolitan ne može posuditi strop Sikstinske kapele. Ali ako imate tehnologiju, ljudima izbliza možete pokazati Michelangelovo najveće remek-djelo”.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More