Vasko Lipovac: Stara izložba za pogledati u Novoj

Pjaca, riva, pazar, parkovi, klupice, plaže – poznata su mjesta radnje, središta života mediteranskog grada. Prolaznici, mornari, mladenke, biskupi, dokone gospođe, svi su oni ulovljeni na spomenutim lokacijama, gradskim šetalištima i okupljalištima, na koja su došli kako bi vidjeli i, naravno, bili viđeni. Iako njihova lica imaju individualne karakteristike, nije riječ o portretima pojedinaca nego o tipovima ljudi koji su nam svima tako poznati. Riječ je o figurama šetača, a stilizacija prikaza, poznate situacije u koje su smješteni, obojani u šarene boje čine ih dopadljivima, a njihova autora Vaska Lipovca, omiljenim autorom splitskog (mediteranskog) podneblja.

Vasko Lipovac se rodio u Boki Kotorskoj, studirao je u Zagrebu, a u Split je došao s 36 godina i tijekom života postao jednim od neprepoznatljivijih umjetničkih ličnosti ovog grada u drugoj polovici 20. stoljeća. Umjetnik je to koji priča duhovite i ozbiljne, ali prije svega životne priče o Mediteranu i njegovim stanovnicima. Upravo zato, iako su u Splitu stvarali i stvaraju mnogi talentirani i značajni umjetnici, Vasko Lipovac postaje onaj za kojeg znaju svi i koji je blizak i djeci u školi i umirovljenici koji inače ne prate umjetnost. Pogotovo i zato što je Lipovac nastojao ući i u javni prostor, vratiti svoje likove na mjesto iz kojeg su potekli, i sam govoreći o svojim skulpturama kao o intervencijama, dopunama javnom prostoru i načinima njegova oplemenjivanja.

Oplemenio je tako niz prostora svojim najpoznatijim i najvećim djelom Biciklisti koji su bili izloženi u nekim dalmatinskim gradovima (Split, Kaštela, Bol), njihovim ulicama, trgovima i parkovima. Pedeset bojanih, drvenih, stiliziranih figura biciklista od koje svaka ima individualne karakteristike, u javnim prostorima gradova kojima najčešće kronično nedostaje umjetnosti u javnom prostoru, izazivali su nezapamćenu pozornost.

Lipovac je jedan od rijetkih umjetnika koji je uspio pomiriti ukus šire publike, ali i kritike. U prvim redu publika ga voli zbog dopadljivosti figura, ali i svojevrsne radosti življenja kojom zrače. Ovo nije umjetnost prepuna težine, velikih i dramatičnih tema koje bi trebale promijeniti društvo i svijet, nego, kako piše autor izložbe Zvonko Maković u katalogu, riječ je o: ”umjetnosti iznikloj iz jednostavne svakodnevice, života malih ljudi s Mediterana od kojih je baštinila vedrinu, ironičnost i pričljivost.”

I doista, iako za one koji vole putem umjetnosti progovarati o velikim temama i svjetskoj boli, Lipovac se može činiti banalan, njegove jednostavne, punašne figure pričaju rječitije od mnogih lingvističkih forma, o Mediteranu i njegovim stanovnicama, ljubavi, erotskim trenucima u škuribandama i udvaranju, napornom vježbanju i fokusiranosti sportaša, usamljenosti mornara i aroganciji diva – svemu onome što se i danas može sresti u šetnji splitskom rivom ili pjacom ili bilo kojim drugim mediteranskim gradom.

Izložba, za koju je koncepciju i izbor radova napravio profesor Zvonko Maković, presjek je cijelog Lipovčeva opusa, od radova nastalih za vrijeme Akademije primijenjenih umjetnosti u Zagrebu i onih koje je  stvarao u majstorskoj radionice Krste Hegedušića, preko njegovih apstraktnih djela nastalih u duhu grupe Exat 59, pa do pronalaska vlastitog izraza – prvo u slikarstvu, a potom i u skulpturi koja će nastaviti biti dominantan dio njegova opusa.

Ova retrospektiva u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori traje još samo do 7.1., ali imate dovoljno vremena da, ako je još niste pogledali, ispravite taj propust.

Maruša Stamać

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More