Ukoričena studija o Koteksu Gripe – prvi korak u spašavanju splitskog kompleksa

"Pejzaži potrošačke kulture u socijalističkoj Jugoslaviji", Nataša Bodrožić, Lidija Butković Mićin i Saša Šimpraga (ur.). Zagreb, Eindhoven: Slobodne veze i Onomatoppe 152

Nedavno promovirana monografija Pejzaži potrošačke kulture u socijalističkoj Jugoslaviji jedan je od rezultata proizašlih iz projekta Motel Trogir koji provodi udruga za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze iz Zagreba. Cilj projekta je (re)afirmacija modernističke arhitekture, a od 2016. godine u fokusu je splitski kompleks Koteks Gripe. Monografija aktualizira mogućnosti zaštite ovog sportsko-trgovačkog objekta kao kulturnog dobra s potpisom sarajevskog arhitekta Živorada Jankovića i njegova studenta, Splićanina Slavena Rožića. Sastoji se od tri poglavlja koja čine zasebne tematske cjeline kojima su nadodani različiti interdisciplinarni tekstovi koje potpisuju arhitekati, povjesničari, povjesničari umjetnosti, kulturni djelatnici, novinari. Među navedenima se ističu Tvrtko Jakovina, Igor Duda, Branislav Dimitrijević, Sanja Matijević Barčot, Ana Grgić, Jurica Pavičić, Marianna Bucat i drugi.

Korpus tekstova fokusira se na rad Jankovića i izgradnju Koteksa Gripe u širem povijesnom, društveno-političkom i ekonomskom kontekstu. Obuhvaća širi spektar kulturoloških promjena u socijalističkoj Jugoslaviji kao što je užurbani napredak koji prožima sve moderne kulturne proizvode, daje uvid u rubne fenomene poput mode, reklama, masovne zabave kao i utopijske mogućnosti fantazije te predstavlja arhitekturu kao odraz jednog društva.

Knjiga bilježi transformacije socijalističke Jugoslavije tijekom sedamdesetih godina koje su imale veliki značaj za društveno – ekonomski rast, ali i emancipaciju stanovništva i strukturiranje tzv. socijalističkog imaginarija kao perioda procvata potrošačke kulture kada se više kupovalo, više putovalo, više gradilo. Bio je to period jedinstven po svojevrsnom suživotu socijalizma i kapitalizma. Jedan od produkta ovog suživota je i intenzivna izgradnja stambenih sadržaja i javne infrastrukture te sadržaja komercijalne namjene kao što su robne kuće i trgovački centri koji predstavljaju paradigmu novog, modernog društva. Konzumerizam je bio neminovna posljedica mnogo širih političkih, društvenih i ekonomskih promjena i relevantan element jugoslavenske svakodnevice.

Svi putevi vode u Koteks

Kompleks Koteks Gripe izgrađen je uoči Mediteranskih igara 1979. godine u Splitu. Bio je to događaj koji je potaknuo graditeljsku i razvojnu ekspanzija u gradu, a njegovo cjelokupno naslijeđe još uvijek nije dovoljno društveno i znanstveno valorizirano te je u središtu drugog, ujedno i najopsežnijeg poglavlja knjige. Robne kuće bile su prepoznatljiva nadogradnja postojećeg urbaniteta s novim slojem moderniteta, a Koteks predstavlja najkompleksniji primjer takve arhitekture u bivšoj državi. Sa sportskim centrom Gripe predstavlja neraskidivu arhitektonsko-urbanističku cjelinu i za razliku od današnjih trgovačkih centara, kompleks je značajno lokalno arhitektonsko naslijeđe čiji je javni prostor autentičan i dostupan javnosti. Uz svoju primarnu funkciju, sportska dvorana bila je važna i za društveni život; u sklopu ovog objekta su se otvorile prve diskoteke, picerija i brojne trgovine. Godine 1979. održao se ondje meč Mate Parlova za titulu svjetskog prvaka, a 1985. Dire Straits su održali svoj prvi koncert u sklopu svjetske turneje Brothers in Arms. Danas je kompleks na kulturnoj mapi grada zaboravljen, a u splitskom urbanom tkivu gotovo nevidljiv.

Splitski je kompleks potaknuo istraživanja sličnih multifunkcionalnih objekata u Sarajevu, Prištini i Novom Sadu koje potpisuje Živorad Janković sa suradnicima – Skenderija, Boro i Ramiz (danas Adem Jashari) te SPC Vojvodina (SPENS) koji su danas na udaru investitora i prijeti im brisanje iz urbanog prostora u kojem su imali ulogu javnih objekata. Zaključak se nameće sam: devastacija vrhunskih ostvarenja moderne arhitekture evidentna je na području cijele bivše države.

Walter Benjamin u Arkadama (Das Passagen-Werk) razotkrio je cijelu kulturnu povijest iz analize naizgled marginalnog kulturnog artefakta kako što su arkade – arhitektonski oblik koji predstavlja preteču današnjih trgovačkih centara. Arkade su bile osnova Benjaminove analize kolektivnog sna 19. st., a zatim i modernog društva i urbaniteta 20. stoljeća.

Sva četiri Jankovićeva kompleksa su hibridne megastrukture u kojima je materijalizirana eksperimentalnost jugoslavenskog socijalističkog projekta te predstavljaju suprotnost shopping mallu jer se ne koncentriraju isključivo na potrošnju nego i na kulturne, društvene i sportske potreba i donekle prate Benjaminova shvaćanja o umjetnosti – vizualna, arhitektonska, poetska – transformirana iz ekonomske sile. Monografija predstavlja prvi značajan i vrlo konkretan korak prema revitalizaciji kompleksa, te pronalasku novih, današnjem društvu prilagođenih funkcija koje će bez sumnje udahnuti novi život građevini.

Elena Koprtla

 

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More