Top-lista Arteista: Ovo je deset naših najčitanijih tekstova u 2020. godini

Neumoljiva statistika odlično je promiješala Arteistove autore i tekstove, pa se u deset najčitanijih nalaze poznata imena, ali i mlade snage koje se ne ustručavaju pisati o teškim i vrućim temama.

Zatvaranje kina i kazališta, umjetnici bez primanja i s mizernom državnom pomoći, kultura na koljenima – teških i turobnih tema u 2020. godini bilo je napretek, a mi smo se, uz praćenje poslovnih i estetskih posljedica pandemije na umjetnost, trudili baviti i nekim veselijim temama, mladim ljudima koji guraju unatoč sivoj svakodnevici, lijepim izložbama, dobrim filmovima… Analizirajući tekstove koje ste na našem portalu najviše čitali, jedna stvar je kristalno jasna – život učenika, iz temelja promijenjen zbog pandemije, ali i društvenih mreža, veliki je problem današnjeg društva i prava goruća tema. Tako su se na našem popisu deset najčitanijih, i to u samome vrhu, našla čak tri teksta o slabostima online nastave, ali i šarenilu drugih platformi koje utječu na mladu generaciju.

10) Ana Gruica Uglešić: “Možda će netko jednom imati muda angažirati me na filmu”

Ana Gruica

Intervju sa splitskom glumicom ovog je ljeta na našoj Facebook stranici izazvao brojne komentare – od podrške zbog iskrenosti preko negodovanja (?) sve do bezobraznog trolanja. Na inače uljuđenom Arteistovu profilu bio je to uzbudljiv, ali donekle i očekivan događaj – Ana Gruica Uglešić je ponosna članica “love or hate” kategorije poznatih osoba, na podvojene komentare nailazi od svojih prvih glumačkih koraka, a o tome, naravno, bez ustručavanja govori za Arteist, i to neposredno nakon sjajnih kritika za ulogu u predstavi “Teške ljubavi”, adaptaciji dramaturga Ivana Penovića u režiji Aleksandra Švabića koja je premijerno izvedena na 66. Splitskom ljetu, sramežljivo, ali ponosno održanom usred onoga što danas gledamo kao pandemijsku ljetnu stanku.

“Privatno više ne rješavam predrasude. Fućka mi se za njih. Možeš biti nevin kao Isus na križu, kako se kaže u narodu, a uvijek će biti onih koji će te pljunuti i onih koji će te proglasiti svecem. Veliki broj kolega na sceni kreće od nule. Ja prvo moram maknuti predrasudu da bih došla na nulu. To je dupli posao. Ali to je tako”, rekla nam je Ana Gruica Uglešić u velikom intervjuu kojeg možete pročitati OVDJE.

9) Kako nas je društvo bez negativnih emocija zakinulo

Dramatičarka Nina Mitrović za Arteist je krajem veljače napisala sjajan tekst o praznini života bez emocija, očito sluteći kako nas očekuje čudna godina u kojoj će empatija, uz živce, biti testirana do krajnjih granica. “Mi smo pristojni. Molim. Hvala. Kako Vam mogu pomoći. Sori. Oprosti. Kao da imamo ladicu s društveno poželjnim reakcijama i iz nje izvlačimo naslove koji najbolje odgovaraju trenutačnoj situaciji. Velike riječi sveli smo na isprazne fraze. Oduzeli im značenje. I kritičko mišljenje smo mi korak po korak dokinuli. I to smo još nazvali napretkom”, piše Mitrović.

“Nelagoda je i službeno postala problem. Ali nije jedina. Prati je pregršt emocija koje sve imaju jedan zajednički nazivnik, a to je da su negativne. Donedavno dio sviju nas, ove su emocije danas tabu. O njima se ne govori. One su nepredvidljive, opasne i eksplozivne. Ako pustimo bijes, ljutnju, mržnju, ne znamo što možemo očekivati. A to nepoznato je ono što u nama izaziva strah. Ne bojimo se mi pritom isključivo tuđe reakcije. Povrede i odbacivanja. Bojimo se onoga što bi iz nas samih moglo izaći”, piše Nina Mitrović u tekstu kojeg možete pročitati OVDJE.

8) “Ako te izgubim, najdraže moje”: Kako se odnosimo prema umjetnicima u životu i smrti

najdraže moje

Na velikom popisu velikih umjetnika koji su nas napustili u 2020. godini našao se u kolovozu i legendarni Rajko Dujmić. Osim prisjećanja na njegove najveće hitove, ta je tužna i velika vijest za sobom povukla i dežurne moraliste koji su društvene mreže pretvorili u mjesto sramotne rasprave o životu jednog od najvećih pop autora na našim prostorima i mozga koji stoji iza hitova koji danas, četrdesetak godina nakon nastanka, ne gube na popularnosti.

“Nevini, predivni svijet pun ljubavi i slatkih rima kojeg je Rajko stvarao i zagovarao u svojim pjesmama ostaje, nažalost, doslovno samo u pjesmama. Možda ih zato toliko i volimo, jer nam pružaju trominutni bijeg iz svakodnevne močvare pune sudaca i Juda. Tama je odnijela sve želje i snove Rajka Dujmića, ali i njegove ožalošćene obitelji. A mi? I na kraju sve je opet sjajno, ljubav je od sveg jača, nova priča počinje tajno, s ključem ispod otirača… Je li naša “nova priča” međusobno razumijevanje i podržavanje ili tek vrebanje prilike za novim izdrkavanjem nad ljudima koji pišu pjesme, čija nam muzika nešto znači, ali kad nas okrene (ili nam više ne trebaju) – postaju naši otirači?”, piše Dorijan Klarić u tekstu kojeg možete pročitati OVDJE.

7) Medijski pad Ellen DeGeneres: Kako jedan trač može pokrenuti lavinu i ugroziti karijeru

Ellen DeGeneres

“Novo normalno” donijelo je i razna holivudska preslagivanja – u godini ugaslih reflektora, zamotanih crvenih tepiha i velikih showova koji su spali na emitiranje Skypeom iz dnevne sobe, neki su uzletjeli, a neki, poput Ellen DeGeneres, malo pali i čitateljima svijeta i Arteista omogućili zanimljivo ljetno štivo.

U očima svjetske javnosti, Ellen DeGeneres godinama je bila velika humanitarka, kraljica popodnevnog TV termina i komičarka koja na svojim nastupima nikad ne psuje. Bila je i pravi simbol žrtve koja se prometnula u borca, jaki glas LGBTQ+ zajednice i sve ono dobro u pohlepnom i iskvarenom Hollywoodu – sve do jedne priglupe Twitter akcije koja je, na čuđenje mnogih, poprimila globalne razmjere i otvorila Pandorinu kutiju emisije u kojoj se ljubaznost, po svemu sudeći, zagovara samo kad su kamere uključene. Cijelu priču pročitajte OVDJE!

6) Tisja Kljaković Braić: “Publici koja nije likovna podvalila sam likovnost”

Tisje

Umjetnica koja stoji iza urnebesnog viralnog dalmatinskog para ONI u travnju nam je otkrila kako nastaju ilustracije koje su oduševile javnost i u 2020. doista bile “vruća roba za šeranje”.

“Crtež je osnova svega i ja se karikaturom ni malo nisam odvojila od slikarstva. Nisu slike vrjednije od karikatura ni obrnuto. Međutim, humor je ono sto izdvaja karikaturu. Ljudi koji su duhoviti u svako su društvo dobrodošli. I tako, uspjela sam publici koja nije likovna podvaliti likovnost. Inspiracija su mi mater i otac, polako nesvjesno i ja počinjem nalikovati na njih. Počinjem biti kopija svoje matere u odnosu na mog muža… i tako to”, ispričala nam je Tisja Kljaković Braić u intervjuu kojeg možete pročitati OVDJE.

5) Sjećanja na burnu mladost: Edo Maajka preporučuje pet albuma koji su mu obilježili život

Edo Maajka

U prošloj smo godini brojne poznate umjetnike upitali jednostavno, ali itekako osobno pitanje – zanimale su nas, naime, filmske i glazbene preporuke, ali ne one aktualne, već ove “temeljne”, ili, kako smo mi to formulirali, “one koji su im obilježili život”. Zanimljivo, ono što povezuje sve naše poznate glazbene i filmske savjetnike njihova je inicijalna reakcija – “Samo pet?!”. Da, samo pet. Naj naj najvažnijih. I tako se rodila sad već popularna rubrika s kojom nastavljamo i u 2021., a u kojoj je dosad najviše klikova imao Edo Maajka.

“Ovaj album me pratio kroz cijelo izbjeglištvo, te pjesme sam ponio iz kuće u glavi jer ih je buraz s ekipom slušo. U Privlaci kod Zadra mi je jedan lik snimio kazetu pa sam tu istu kupio kad sam došao u Zagreb, da bih kasnije pronašao i ploču te ispoštovo na svojoj pjesmi “Tata Mama”, album spomen-ploča. Odličan album, ispred svog vremena”, otkrio nam je Edo Maajka o albumu “Zeleni Zub na Planeti Dosade” Discipline kičme. Koje nam je još albume spomenuo, provjerite OVDJE!

4) Alis u zemlji čudesa: Kako je utjecajna promotorica knjige ostvarila još jedno čudo

“Slučaj Alis Marić” jedan je od nekoliko društvenih fenomena koji su u 2020. godini probudili pažnju i tipkovnicu našeg kolumnista Željka Špoljara. “Da je ovo društvo duboko ideološki podijeljeno, znali smo i prije nego što je Alis Marić izazvala gnjev takozvanih “maskera” prepričavši anegdotu iz taksija u kojemu se vozila bez zaštitne maske, čak i nakon što ju je taksist zamolio da je stavi. Reakcije koje su uslijedile najbliže su javnom linču što je uopće moguće biti u kulturi: ovakav razorni gnjev u medijima i na društvenim mrežama u Hrvatskoj se rijetko kad zahukta u polju kulture, a meta su mu obično korumpirani političari. (Tautologija je namjerna.)”, piše Špoljar u tekstu kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Inače, Špoljar je prošle godine izdao i “Petokoronaša”, prvi roman o životu u doba korone u Hrvatskoj kojeg je Jutarnji list uvrstio na popis najboljih knjiga 2020. godine. Roman “Petokoronaš” možete naručiti na info@arteist.hr!

3) Jedan pogrešan klik na TikToku otvara Pandorinu kutiju vršnjačkog nasilja

U sklopu suradnje sa studentima treće godine socijalnog rada Pravnog fakulteta u Osijeku, u travnju ove godine objavili smo tekst Nikoline Cvitkušić i Tene Vukelić koje su se zapitale ono što, sudeći prema odazivu, muči mnoge naše čitatelje – potiče li Tik-Tok, trenutno najpopularnija društvena mreža za djecu i mlade i veliki rasadnik totalne gluposti, ujedno i vršnjačko nasilje?

“Jednostavnim pomicanjem po naslovnoj stranici koja predlaže videozapise za nas, često možemo vidjeti iste s temama samoozljeđivanja, uporabom droga i alkohola, eksplicitnim seksualnim referencama, eksplicitnim jezikom i tekstovima pjesama te opasnim ponašanjem. Budući da je aplikaciji dostupna lokacija, ona nam predlaže videozapise koji su popularni na našem području pa možemo čuti mnoštvo psovki i ostalog neprimjerenog sadržaja upravo na hrvatskom jeziku. Također, postoje brojni videozapisi djece seksualiziranog ponašanja kako oponašaju pjesme jednako eksplicitnim jezikom. Aplikacija je, međutim, zabranila ključne riječi, odnosno oznake kojima možemo izravno pretraživati eksplicitan sadržaj poput #sex ili #porn”, pišu autorice u tekstu kojeg možete pročitati OVDJE.

2) Nastava na daljinu: Zastarjeli tečajevi puni tepanja i upitnog pravopisa

Nastava na daljinu, pokrenuta u ožujku kao jedna od prvih epidemioloških mjera u Hrvatskoj, omogućila je najširoj javnosti jednu dragocjenu privilegiju – izravan pogled u funkcioniranje domaćeg obrazovnog sustava. Blago šokirani viđenim, popisali smo pet ključnih problema te se, među ostalim, zapitali jesu li videolekcije snimane patlidžanom te zašto se intelektualni kapacitet djece u tom programu tako zdušno podcjenjuje.

“Količina gradiva isporučena u jednoj lekciji znala je biti i neshvatljivo mala. Čitav sat hrvatskog jezika da bi se uveo pojam tiskani mediji i da bi se učenicima objasnilo da su tiskani mediji novine i časopisi. Čitav sat matematike da bi se objasnilo da dodavanje nule na decimalni broj ne mijenja njegovu vrijednost. Je li prosječni petaš baš toliko glup da mu treba čitav školski sat da nauči tu jednostavnu stvar koja stane u jednu rečenicu ili aktualni kurikul ozbiljno podcjenjuje intelektualni kapacitet djece?”, piše Marin Raster u tekstu kojeg možete pročitati OVDJE.

REVIVAL 2017.

Dobro napisane teme nikad ne prestaju biti aktualne – među najčitanije tekstove u 2020. “probila” su se i dva iz 2017. godine. U “novom normalnom” novi zamah, a i dimenziju dobili su tekstovi “Kako biti sam” Marina Rastera te recenzija filma “Čudo” Koraljke Suton.

1) “Nećemo ocjenjivati sastavke koje su napisale majke”: Epidemija varanja u online nastavi

Epidemija varanja

Izuzetno nam je drago da titulu najčitanijeg Arteistova članka u 2020. godini nosi rad talentirane maturantice Jage Komazec, koja nam je iz prve ruke otkrila kako je biti polaznik priručno sklepane online nastave te u nju polagati nade o stjecanju znanja za neumoljivu državnu maturu i budućnost općenito. I koliko god se naša redakcija ne vodi klikovima, nadamo se da je uspjeh ovog članka (koji je prvo mjesto dosegao iako je objavljen sredinom prosinca!) barem mali poticaj svim mladim ljudima koji se ne boje iskazati svoje mišljenje, te kritički, ali ne i toksično, promatraju današnje društvo u kontekstu njihove, ali i naše budućnosti.

“Od nas 25, samo njih tri sudjeluju u ovoj pripremi za test, samo tri učenice odgovaraju na pitanja. Profesorica je već očajna jer razgovara s troje ljudi. “Uključite se i vi ostali, ovo je vama pomoć, bit će vam lakše na ispitu.“ Svi šute. Profesorica postavlja novo pitanje, nešto o Victoru Grippu. I dalje svi šute, njih tri traže odgovore po bilježnici, ostali spavaju ili možda doručkuju, ne znam. Odgovor tražim i ja. Stiže mi Lukina poruka “Zaspo sam. Zaš svi šute, jel mene prozvala?“. Profesorica, već umorna, sama odgovara na postavljeno pitanje uz komentar „Ne znam kakvog ovo ima smisla.“ Mislim da i ona polako odustaje. Gledam na sat, još su dvije minute do kraja sata, dakle 7 do početka sljedećeg – tjelesnog. Idem napraviti doručak pa ću jesti dok slušamo o prednostima kretanja i sporta”, piše Jaga Komazec u tekstu kojeg možete pročitati OVDJE.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More