Horor film u runu dokudrame otkriva brutalne posljedice ovisnosti o društvenim mrežama

Netflixov novi dokumentarac The Social Dilemma razotkriva zapanjujuće i beskrupulozne načine na koje tehnološki divovi manipuliraju ljudskom psihologijom kako bi utjecali na naše ponašanje.

The Social Dilemma (2020., 89min)
Režija: Jeff Orlowski
Scenarij: Davis Coombe, Vickie Kurtis, Jeff Orlowski
Sudjeluju: Tristan Harris, Aza Raskin, Justin Rosenstein, Shoshana Zuboff, Jaron Lanier, Skyler Gisondo, Kara Hayward, Vincent Kartheiser, Anna Lembke

Od trenutka kada se pojavio na Netflixu 9. rujna ove godine, dokumentarni film The Social Dilemma ubrzo se našao na popisima najgledanijih sadržaja dostupnih na tom streaming servisu. Takav interes za filmom koji si je uzeo u zadatak “raskrinkati” društvene mreže ne bi trebao čuditi, s obzirom na mjeru u kojoj su iste postale integralni dio života većine ljudi. Redatelj Jeff Orlowski, čiji je dokumentarac o klimatskim promjenama Chasing Ice (2012.) nagrađen Emmyjem, rado nas uzima za ruku i vodi niz zečju rupu, vješto (neki bi rekli i pomalo manipulativno) kombinirajući elemente igranog filma sa standardnim talking heads formatom. Tako se među zviždačima koji iskreno progovaraju o onome što se događa “iza kulisa” najvećih svjetskih internetskih kompanija nalaze bivši zaposlenici Googlea, Facebooka, Instagrama i Pinteresta.

Orlowskijev dokumentarac koji je osvojio publiku i podvojio kritiku razdijeljen je u više tematskih segmenata koji se bez zapinjanja i naglih skokova prelijevaju jedan u drugoga. Te glatke prijelaze omogućuje upravo međuigra spomenutih intervjua i igranog dijela, a potonji se pak odvija na dvije fronte: na prvoj pratimo tinejdžera iz peteročlane obitelji i utjecaj koji društvene mreže imaju na njegov život, a na drugoj gledamo glumca Vincenta Kartheisera (Mad Men, Angel) u ulozi triju različitih algoritama koji vuku konce iza ekrana, pomno prateći i analizirajući svaki tinejdžerov korak na internetu, uključujući duljinu zadržavanja na pojedinim fotografijama, i određuju kakvi će mu sadržaji i s kakvim reklamama, kada i u kojoj mjeri biti servirani. Jer onoliko je profitabilan koliko je dugo prikovan za mobitel. Ne rade ti algoritmi to zato što su zli – rade to jer su tako programirani.

Glavno pitanje koje se na samom početku postavlja sudionicima ovog dokumentarnog projekta jest: koji je tu zapravo problem? Na to svi do jednog zastanu. Ne zato što ne znaju odgovor, već jer je odgovor onoliko višeslojan koliko i ljudska psiha za čije su “hakiranje” sve te platforme i dizajnirane. Tako nam Orlowskijevi sugovornici, pokajnici koji su nekoć doprinijeli razvoju istih tih mreža na čiju opasnost danas upozoravaju, prezentiraju principe na kojima one funkcioniraju. A ti principi podrazumijevaju da mi i promjene u našem ponašanju postajemo proizvod koji se prodaje oglašivačima. Odatle nas se vodi u psihologiju koja stoji iza stvaranja ovisnosti o dopaminskom šusu uslijed likea ili sharea koji tumačimo kao dokaz vlastite vrijednosti, samo da bi nas ubrzo spremno zaskočila sveprisutna praznina od koje smo i pokušali pobjeći. Za generaciju koja poznaje život bez interneta i svih popratnih sadržaja to je možda manji problem nego za Generaciju Z kojoj taj odmak nije dio iskustva, zbog čega postoji opasnost da neće naučiti regulirati vlastite emocije – kako i mogu ako im se sredstvo za bijeg od neugodnih stanja doslovce nalazi nadomak ruke.

The Social Dilemma posvećeno kreće od lokalnog i polagano se gradi prema globalnom. Od problematika koje se tiču pojedinca i djelovanja tog ovisničkog ponašanja na njegovo mentalno zdravlje, emocionalni razvoj i ponašanje prema ljudima u njegovoj okolini prelazi se na diskusiju o neopisivoj lakoći i podobnosti širenja lažnih vijesti te svim potencijalnim konkretnim, ekstremnim manifestacijama istoga na društvenoj razini, kao i o načinima na koje se platforme koriste u svrhu političkih manipulacija. Te se teme zaokružuju i objašnjavaju činjenicom da sadržaj koji nam je serviran i “preporučen” doživljavamo kao istinu, iluzorno misleći kako mu i svi drugi imaju pristup – i imaju, ali samo ako se voljno potrude tražiti ga jer članci, videi, oglasi dizajnirani da vabe jednu osobu, u širokom će luku zaobići neku drugu. To je, tvrde protagonisti ovog dokumentarca, ono što doprinosi sve većoj i razvidnijoj društvenoj polarizaciji.

The Social Dilemma

Konkretno rješenje? Ne nudi nam se, osim ako ne brojimo par zaključnih savjeta o tome na koji način možemo pametnije i ekonomičnije koristiti mobilne aplikacije. No, od ovog dokumentarca ni ne treba očekivati rješenja jer njegova je primarna funkcija pružanje uvida i upiranje prstom u status quo. Mnogi ga kritičari nazivaju senzacionalističkim, a njegov igrani dio banaliziranim – on možda i je sve to, ali treba uzeti u obzir da je riječ o tematikama koje, premda mnogima već dobro poznate i kao takve ne pretjerano nove ili šokantne, treba zapakirati i prezentirati na način koji bi bio probavljiv masama. Naravno da nije sve crno-bijelo i da razvoj tehnologije nije kriv za sve nedaće koje se događaju u svijetu, no dobro je da postoje sadržaji poput ovog koji nude širu sliku i skreću pažnju na razmjere naše uronjenosti u virtualnu stvarnost, kao i posljedice koje manjak svijesti o tome može imati na živote pojedinaca i društva.

Svijest, odnosno svjesnost, ovdje je ključna riječ. Jer sve alatke koje nam tehnologija pruža upravo su to – samo alatke. I kao takve nam otvaraju mogućnosti koje se nalaze na suprotnim krajevima spektra: obogaćivanje i olakšavanje poslovne i privatne svakodnevice s jedne strane te postepenu ovisničku degradaciju s druge. Mi kao ljudi smo ti koji smo prazni, duboko usamljeni, nesigurni, zajedljivi, reaktivni, spremni biti i odašiljač i meta projekcija, ovisni o identitetu koji smo pomno iskonstruirali, a koji je baziran na našem poimanju sebe samih kao “dobrih osoba”. Tehnologija nam samo osigurava igralište za odigravanje svega navedenog, dozvoljavajući nam time ko-kreaciju jedne dodatne stvarnosti koja nam daje prividni osjećaj sigurnosti zbog manjka fizičke izloženosti. Tek kada smo na osobnoj razini svjesni razloga koji stoje iza naših virtualnih aktivnosti te stvarnih utjecaja tih aktivnosti na naše živote, možemo donositi odluke koje će pogodovati našem mentalnom zdravlju i omogućiti nam da maksimalno iskoristimo sve blagodati koje nam tehnologija pruža. Ne kao zamjenu za život, već kao dodatak životu.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More