Teatar poezije

Brisao je granicu između poezije i života, oslobodio je riječi i stvorio zvukovne obrede. Neumorno je tesao svaki doživljaj i svaku neizgovorenu riječ.

Rugao se skučenu životu, prozivao građane, nagrizao je staro ne bi li izraslo novo klateći se na rubovima i na opasnim granicama.

Ujevićeva poezija snažno je obilježena kozmopolitskom crtom. Otvorena ljudima široka duha koji bez straha žive u dvojbama i sudbinskim pitanjima.

Kada se Rajko Grlić afirmirao kao filmski autor, vratio se Krležinom ''Na rubu pameti''. Fricovim odbijanjem, sve je stalo.

''Krleža ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo'' nadilazi izvedbene granice proglasom, izravnim pozivom i komentarom.

U Krležinom je ženstvu Neva Rošić tražila nešto drugo, nešto što se razlikovalo od dotadašnjih stereotipnih predodžbi - jedan neočekivani prostor slobode.

Prijateljstvo koje se tada razvilo između mladog lektora i slavista te zrelog pjesnika, ostalo je i danas, živi i rađa plodovima.

6. Festival Miroslav Krleža tematski je bio posvećen ljubavi i politici kao vječnim apatridima u životu i djelu Miroslava Krleže.