U osuvremenjivanju književne baštine i približavanju mladoj publici opusa velikog dubrovačkog i hrvatskog komediografa Marina Držića njegov memorijalni muzej poznatiji kao Dom Marina Držića u rodnom mu Dubrovniku otišao je korak dalje svojim novim projektom.
Naime, u godini obilježavanja 450. godišnjice Držićeve smrti Dom Marina Držića bio je nositelj brojnih aktivnosti koje su na suvremeni način propitivale i valorizirale Držićev opus. Vidrino umjeteonstvo privuklo je tako slikare, grafičare, glazbenike, glazbene pedagoge, pjesnike i brojne druge da se opetovano posvete velikom umjetniku života i majstoru smjeha. Jedan od privučenih umjetnika te 2017. godine bio je zagrebački ilustrator dubrovačkih korjena, Dubravko Kastrapeli koji je priredio stripovano izdanje pokladne Držićeve farse Novela od Stanca predstavljeno u Domu Marina Držića 15. prosinca 2017. godine i tako postao prvi čovjek u povijesti koji je od Držićevog djela Novela od Stanca napravio strip prvenstveno za najmlađu publiku, ali i sve ostale ljubitelje stripa. Na kraju stripa se nalazi i riječnik kako bi svi kojima pojedine riječi iz arhaičnog dubrovačkog govora nisu razumljive, mogu potražiti suvremeni prijevod istih.
Autor Kastrapeli se već okušao kao ilustrator djela Marina Držića. U Dječjoj knjižnici Marin Držić u Zagrebu održao je 2011. godine izložbu ilustracija „Marin Držić: Dundo Maroje”, a u Domu Marina Držića 2013. godine u izložbi „Srce nose prid očima” predstavio je ilustracije iz različitih Držićevih djela. U izložbi „Držić i Cervantes – mediteranski krug smijehom“ likove iz Dunda Maroja i Novele od Stanca povezao je s Cervantesovim likovima što je također predstavljeno u Domu Marina Držića 2015. godine. Ilustrirao je i interaktivnu bojanku-slikovnicu Novela od Stanca namijenjenu djeci vrtićke dobi i osnovcima. Novelu od Stanca, svoje prema Čali „stilski najčistije djelo“ Držić je napisao dvostruko rimovanim dvanaestercimas (ukupno 316 stihova) i smjestio u jednu dubrovačku pokladnu noć poštujući jedinstvo mjesta, vremena i radnje, a Kastrapeli je svojim jakim kolorizmom naglasio likove, pokrete i karaktere i prenio je, u dotad za Držića nepoznatom mediju, atmosferu i prilike renesansnog Dubrovnika.
„Načini kadriranja i montažni postupci koje Kastrapeli koristi uvode nas u prepoznatljivi renesansni Dubrovnik, koji uz samo nekoliko naznaka prostora postaje blizak i najmlađim čitateljima. Ti jednostavni scenaristički postupci, kompozicijska lakoća te značaj koji već sam po sebi ima u hrvatskoj povijesti stripa, kao prvo stripizirano izdanje jednog cjelovitog Držićevog djela čine ga vrijednim čitanja i gledanja na svim razinama njegove književne i likovne pojavnosti.“ zapisala je autorica predgovora Anita Ruso.
Nakon tog zahtjevnog projekta Kastrapeli se okrenuo „prevođenju“ u drugi medij – strip najizvođenije i najpoznatije Držićeve komedije Dundo Maroje. Svakako je to vrlo zahtijevan zadatak posebice jer se autor koristio integralnim tekstom pri čemu se služio bilješkama iz metodički obrađenog lektirnog izdanja Dunda Maroja u izdanju Školske knjige iz 2006. godine čiji je priređivač jedan od najboljih poznavatelja Držićeva opusa Frano Čale (1927. – 1993.).
Prvi od četiri planirana nastavka predstavljen je u Domu Marina Držića 3. prosinca 2019. nakon više od godinu dana intezivnog rada. Ovaj prvi dio sadrži dva prologa Držićeve najpoznatije komedije i prvi čin. Poznato je kako je u Govoru Negromanta Dugog Nosa moguće iščitati temeljne postavke Držićeve poetike, njegov svjetonazor te svu slojevitost njegova odnosa s rodnim gradom, a posebice s predstavnicima vlasti. Vrlo precizno i točno prenio je autor stripa negromantovsko držićevsku priču o putovanju u svijet čarobnjaštva, iluzije i utopije u kojoj kroz usta Dugog Nosa govori Držić sam poručujući svojim sugrađanima i suvremenicima što misli o njima.
Upravo je ovaj prvi prolog Dunda Maroja ključ za čitanje Držića i njegova odnosa prema zbilji i umjetnosti.
Svijet teatra svijet je negromancije u kojoj su čuda moguća i Rim se iz Dubrovnika gleda. Svoj umjetnički obol ovom Držićevom djelu Kastrapeli je dao interpretacijom slučajnih prolaznika koji se eksplicitno ne spominju u komediji, ali je njihova nazočnost očekivana budući radnja komedije ima svoje vrijeme i mjesto. Time se potvrđuje kao vješt scenograf, redatelj i kostimograf.
Kako je cilj memorijalnog Držićevog muzeja približiti život i djelo Marina Držića svim generacijama, a kroz edukativne radionice posebice mladima i najmlađima medij stripa za interpretaciju Vidrinih djela iznimno je pogodan. „Budući da čitatelju donosi baš sve od Držićeva Dunda, i to u jednoj interpretaciji koja je svježa i suvremena, a k tome i prilagođena znatiželji tinejdžera koji često zaziru od ustaljenih rješenja, Kastrapelijev će se Dundo Maroje u strip-izdanju Doma Marina Držića nesumljivo s oduševljenjem čitati među budućim naraštajima. Oni će imati privilegiju Dunda čitati u njegovom najoriginalnijem književnom izdanju do sada. S radošću „stavljamo pamet na komediju“ i željno iščekujemo njezine nove strip-nastavke.“ – stoji u pregovoru ovoga vrijednog i u osuvremenjivanju naše književne baštine pionirskog izdanja.
Katja Bakija