Spasitelj svijeta Leonarda Da Vincija prodan za 450 milijuna dolara

U novijoj povijesti umjetnosti 15. studenoga 2017. bit će zapamćen kao dan probijanja rekorda cijene za koju je prodana jedna slika. Naime, Salvator mundi (Spasitelj svijeta), ulje na drvetu Leonarda da Vincija koje prikazuje Krista sa staklenom kuglom i koje je umjetnik naslikao za francuskoga kralja Luja XII. za vrijeme boravka na njegovu dvoru početkom 16. stoljeća, prodan je za oko 450 milijuna dolara u aukcijskoj kući Christie’s u New Yorku. Slika je dugo bila u engleskim zbirkama, te prodavana za različite cijene: od pedesetak funti 1950-ih, preko prodaje godine 2013. (kada je već bila atribuirana da Vinciju i izložena na njegovoj izložbi u londonskoj National Gallery 2011.) za 127 i pol milijuna dolara, pa do ove najrecentnije na kojoj je postigla, s porezima, točno 450,312,500 dolara.

Oko prodaje slike upregnuta je golema marketinška mašinerija. Budući da je nađena u iznimno oštećenu stanju restaurirana je, organizirane su predaukcijske izložbe, a šefovi aukcijske kuće sliku su označili „svetim gralom kolekcionarstva“, zbog iznimne rijetkosti i ekskluzivnosti. Dakako, kod slike toliko stare i s takvim velikim imenom iza nje (i još k tome posljednje da Vincijeve slike u ulju koja nije u muzejskoj instituciji) logično je da se postavljaju pitanja oko njezine autentičnosti. Stručnjaci je pokušavaju utvrditi ili osporiti analizom pigmenta, poteza, kompozicije ili dokumentacije, ali kako to biva u brojnim slučajevima kada je u pitanju rijetko i staro umjetničko djelo rezultati proučavanja ne daje definitivan odgovor.

Atribuciju Leonardu je potvrdio britanski povjesničar umjetnosti i profesor na Oxfordu, Martin Kemp 2011., povodom spomenute da Vincijeve izložbe u Londonu i to na temelju nekih stilskih karakteristika ovog umjetnika, kao što je sfumato ili minuciozno slikanje ruku. Prijepori oko autorstva svode se na komentare o nedostatku za umjetnika tipične zakrenutosti tijela ili oko pripisivanja većeg dijela te slike majstorovoj radionici, s ponekim njegovim potezom (kako tvrdi francuski povjesničar umjetnosti Jacques Franck). No, ništa nije spriječilo zasada neimenovanoga kolekcionara da za sliku izdvoji spomenutu svotu koja je uvelike premašila početnu cijenu od 100 milijuna dolara.

Umjetničko tržište malo mari za sitničave rasprave povjesničara umjetnosti koji školničkim oprezom propituju autentičnost nekog djela. Ono što se kupuje s ovom slikom je sama priča o njoj – priča o jedinom radu genijalnog renesansnog majstora koji je na tržištu, prvoklasnom raritetu u svijetu kolekcionarstva. Kao što je povodom ove prodaje napisao likovni kritičar New York Timesa Jason Fargo: „Ljepoti ne možete dati cijenu, ali imenu možete“.

Likovna je umjetnost tržište koje zaista cvijeta posljednjih godina o čemu svjedoče goleme cifre koje se izdvajaju za radove suvremenih autora (poput Damiena Hirsta, Ai Weiweia, ili Jeffa Koonsa, da navedem samo neke najpoznatije) kao i visoke cijene za klasična djela starih (renesansnih ili baroknih) majstora ili klasika moderne. Na listi najskupljih prodanih slika svih vremena vrh sada zauzima ovaj Leonardov Krist, a slijede ga jedan de Kooning (prodan za oko 300 milijuna dolara 2015.), Cézanneovi Kartaši (prodani za između 250 i 300 milijuna dolara 2011.), jedna Gauguinova slika Tahićanki zanimljiva naslova Kad ćeš se udati? (prodana za 210 milijuna dolara 2014.) i Pollockova apstraktna kompozicija (prodana za 200 milijuna dolara 2015.). Pri vrhu liste su i slike Picassa, Rothka, Van Gogha, Warhola, Modigliania, Klimta i ostalih velikih umjetnika 20. stoljeća. Sve te visoke cijene postignute su u zadnjih desetak godina.

Umjetnine u novije vrijeme postaju sjajna investicija jer je njihova vrijednost objektivno nemjerljiva i može se dizati teoretski do beskonačnosti. Ta je vrijednost spoj aure djela, odnosno priče o djelu, njegove povijesti i njegove procijenjene (a ta je procjena na koncu dobrim djelom subjektivna) estetske kvalitete. Prijepori oko toga je li Leonardo uistinu naslikao ovaj prikaz kršćanskoga Spasitelja svijeta tu postaju suštinski nevažni – 450 milijuna razloga govori u prilog Leonardovu autorstvu.

Feđa Gavrilović

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...