Školski vremeplov (1): Svaki treptaj učenika u 19. stoljeću bio je strogo propisan

Ako mislite da vas u školi "nisu mazili" ili, pak, da današnja djeca ne prolaze ni "s" od strogoće koja vas je istraumatizirala u djetinjstvu, otplovite s nama u 19. stoljeće i malo se utješite. Učenicima je tada, naime, bilo propisano kako da hodaju, misle, pišu, pričaju, pa čak i - dišu.

Zagrebački potres ozbiljno je nagrizao brojne kulturne građevine, ustanove i projekte, a Hrvatski školski muzej pronašao je način kako da svoju građu održi, čak i dodatno približi publici u ovim izazovnim vremenima. Iako je pretrpio oštećenja na zgradi i zatvorio se za posjetitelje, u novom digitalnom poglavlju predstavlja blog s različitim temama vezanima za povijest školstva i pedagogije, dok su djeci, inače najvjernijim posjetiteljima muzeja otvorenog 1901. godine, namijenjene video radionice na društvenim mrežama.

Blog Hrvatskoga školskog muzeja u cijelosti istražite ovdje

U suradnji s Hrvatskim školskim muzejom, u narednim ćemo tjednima donositi neke od najzanimljivijih tema o kojima na blogu svakog tjedna pišu njihovi suradnici. Kustosica i muzejska pedagoginja Kristina Gverić tamo se, među ostalim, dotaknula vječno zanimljive teme školske discipline, fascinantne priče koja je djeci tradicionalno najzanimljivija prilikom prvog posjeta muzeju.

“Činjenica da se u prvoj prostoriji stalnog postava nalazi šiba na učiteljskom stolu te sama tema tjelesnog kažnjavanja uznemiri naše posjetitelje i naše učenike”, kaže nam Kristina Gverić, inače autorica putujuće izložbe “Uokviri svoje školsko ponašanje” koja zbog novonastale situacije čeka na neko novo gostovanje, a na blogu je predstavljena u kratkoj analizi Disciplinarnih propisa koji su popratili dva školska zakona iz 19. stoljeća, onaj popularno nazvan Mažuranićev iz 1874. i Školski zakon 1888. godine.

Tekst uz ilustracije Hrvatskoga školskog muzeja prenosimo u cijelosti

Disciplina u školama krajem 19. i početkom 20. stoljeća

Možemo zaključiti da nije bilo lako biti učenik toga vremena. Zakoni su bili vrlo strogi i disciplina je morala biti na visokom nivou. Pod budnim okom svojih učitelja učenici nisu bili samo unutar školskih zidova već se njihovo ponašanje pratilo i izvan škole, na ulici i u crkvi. Pravilo je bilo da roditelji sami prijavljuju svoju djecu učiteljima i od njih zahtijevaju izvršenje prigodne kazne za nepodopštinu koja je počinjena.

Tjelesno kažnjavanje učenika bilo je dozvoljeno, a kazne su bile raznovrsne, od šikaca po dlanu brezovom šibom do klečanja na kukuruzu pa čak i batinanja. Ipak, nije bilo dozvoljeno tjelesno kažnjavanje djevojčica i nikad se učenike nije kažnjavalo zbog neznanja.

Kao i danas, školski zakon donosila je i određivala državna vlast (Prvi hrvatski školski zakon iz 1874., Drugi hrvatski školski zakon iz 1888. godine).

„Pučka škola 19. stoljeća imala je zadaću da „religiozno i ćudoredno odgaja, a uz to i u potrebitom za građanski život općem znanju i umijenju podučava“ i „da od djece uzgoji valjane članove crkvi i državi, budeći i učvršćujući u njoj pravu nabožnost i čistu ćudorednost…“ (Kirin, J. 1909.)

Disciplinarni propisi 19. stoljeća

Školski disciplinarni propisi u 19. stoljeću detaljno su savjetovali učenike kako se treba ponašati u školi, u učionici, ali i izvan škole, na ulici, na putu do škole, u crkvi.

Pročitajte neki zanimljive zapise koje smo pronašli na starim disciplinarnim propisima:

O DOLASKU U ŠKOLU

Ponašanje učenikâ prije učione.

 Od kuće neka učenik podje za dobe i neka se putem u učionu nigdje nezadržava, da tamo može prispjeti na odredjeno vrieme. Koji učenik zakasni u učionu, taj mora učitelju istinito pravi razlog kazati, s kojega je zakasnio. Lagati nesmije učenik nikada i u nikakvih okolnostih.

 O PONAŠANJU UČENIKA U ŠKOLI

 Ponašanje učenikâ u učioni.

U školsku sobu ima učenik stupiti gologlav i pristojno pozdraviti sve, koje je u njoj našao, zatim odložiti na odredjeno mjesto svoju odjeću i jestvine, ako si je kakvih za objed ponieo. Po tom neka učenik ide odmah i tiho u klupu na svoje mjesto i neka iz nje neizlazi bez potrebe, nego neka na miru čeka početak nauka i za njega se pripravlja.

Učenikom se strogo zabranjuje u školskoj sobi vikati, drugove mà kojim načinom uznemiravati, po sobi i po klupah skakati, oko tople peći i na prozorih stajati, a i vodu piti, kada su ugrijani.

Ponašanje učenika u školi.

Kada učitelj ili koji odličnik stupi u školu, imadu učenici ustati te ga pozdraviti.

Školsku molitvu imadu učenici moliti stojeć i pobožno.

KAKO PRAVILNO SJEDITI U ŠKOLSKOJ KLUPI

Pomakni stolicu tako blizu ili čak ispod stola, da njezin rub bude samo malo centimetara udaljen od tvog uspravnog trupa i da ti noge dođu ispod stola.

Pazi da ne nasloniš prsa na sto.

Prsa van!

Drži tijelo uspravno. Krsta unutra!

Nemoj primicati noge k trbuhu, niti ih prebacivati jednu preko druge, a nemoj opet ni da ti prosto vise.

O ISPITIVANJU

Koga učenika učitelj prozove, da ga izpita taj se odmah ustane te stojeć izpravno odgovara na pitanje glasno, čisto i podpunimi izriekami.

Učenici nesmiju jedan drugomu prišaptavati, kao što u obće za trajanja nauku nesmiju šaptati.

O ŠKOLSKOM ODMORU

 

Poslie svake dvie ure poldašnjega nauka daje se učenikom za odmor deset časaka (minuta). Za to vrieme može, ako učitelj prema obstojećim okolnostim dozvoli, i po više učenika skupa ići van na zrak.

O ŠKOLSKIM IZOSTANCIMA

Svakih 14 dana imade učitelj podnašati školskom odboru za daljnji potupak izkaz školskih izostanaka. U roku od 8 dana imade se svaka zanemarena ura izpričati. Nedovoljno izpričane ure imadu se smatrati nedopuštenim izostankom.

Učenicima se bezuvjetno opravdavao izostanak iz škole u slučaju bolesti, njih ili njihovih roditelja, u slučaju smrti u obitelji, za vrijeme vremenskih nepogoda, “zločesta vremena“: oluje,  nevremena, neprohodnih putema za vrijeme zimskih mjeseci pa čak i u slučaju velikoga siromaštva (nedostatka obuće i odjeće).

O PONAŠANJU IZVAN ŠKOLE

Doma neka učenici idu tiho i čedno; neka putem nikomu ničim nedosadjuju, svakoga starijega pozdravljaju, a medju sobom neka budu i izvan učione onakovi kakvi imadu biti u učioni . Naposeb neka jedan drugomu nepredbacuje ukora i kazna, koje je u učioni možda dobio, i neka ga s toga neizmsmijava.

O IGRAMA , KAZALIŠTU, PLESU

Učenici smiju se igrati samo ono, što im dozvoljuju roditelji i učitelji, ali bez svake svadje i buke, te na takovih mjestih, gdje neće nikomu dosađivati.

Učenici i učenice nižih pučkih škola ne smiju plesnim zabavama podnipošto, a kazališnim predstavam samo uz dozvolu učiteljevu prisustvovati.

 O ŠKOLSKIM PRAZNICIMA

Od svakoga se učenika zahteva , da se i u vrijeme školskih praznika vlada kako se pristoji.

UKORI I KAZNE

Koji učenik protiv ovim zakonom uzradi, biti će ovako koren i kažnjen:

  1. pokuditi će ga učitelj oštrim pogledom;
  2. opomenuti će ga strogom rieči;
  3. ukoriti će ga strogom rieči;
  4. morati će učenik stajati u klupi na svojem mjestu;
  5. morati će stajati izvan klupa u učioni;
  6. biti će pridržan u učioni po dovršenom nauku;
  7. biti će ukoren od upravitelja učione pred učiteljskim sborom (ako učiona ima više učitelja) ili od učitelja pred mjestnim školskim nadzornikom (ako učiona ima jednoga učitelja);
  8. dobiti će loš red iz ćudorednosti;
  9. napokon biti će učenik izključen iz učione.

Idućeg tjedna donosimo priču o Zlatnoj i Crnoj knjizi koje se čuvaju u stalnom postavu Školskog muzeja!

Korištene ilustracije Hrvatskoga školskog muzeja

 

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More