Saša Božić je Ibsenovu Noru sveo na priglupu provincijalnu koketu

Nora, Sasa BozicIbsenove su drame do te mjere utjecajne u povijesti svjetske književnosti da je često spominjana uzrečica kako ”od Ibsena skandinavska drama vlada europskim pozornicama”.

U njima su prisutne gotovo sve vladajuće ideje o kojima se tada (za vrijeme autorova života, od 1828. do 1906. i kasnije)  u Europi živo raspravljalo, a njegova Nora je u smislu cjelovitosti, dramske napetosti, likova i zapanjujućeg obrata prema Solaru vjerojatno njegovo najuspjelije djelo. Zbog značaja dramskoga teksta i njezina autora, priznajem da sam uoči premijere Nore u režiji Saše Božića u zagrebačkome HNK-u 9. svibnja 2014. gajila određenu dozu skepse. U prvome me redu brinulo kako će se redatelj, naviknut na smještanje scena u malene, intimne, pomalo rubne prostore zagrebačkih, uvjetno rečeno, off pozornica, snaći u atmosferi nacionalne kuće. Brinula me i mogućnost da će Božić dopustiti da prevlada scenski pokret, što bi bila šteta u drami čija je najveća snaga upravo u verbalnom, u izuzetnim dijalozima, koji je čine tako bitnom, velikom. Zanimalo me i na koji će način redatelj prikazati Noru i njezin odlazak.

Skepticizam se već na samome početku predstave pokazao opravdanim.

Na sceni je prevladavao minimalizam: smeđi parket, kauč i stolice sa strane. Boje su kontrastne (plavo, crveno, crno, zeleno). Svi likovi su na početku pasivni promatrači histeričnog ulaza Nore (Daria Lorenzi-Flatz); odjevena je u crvenu, kratku haljinu, nosi poklone, grli supruga Torvalda (Dušan Bućan). Ničim se ne da naslutiti da se radnja odvija zimi pred Božić. Idilu prekida dolazak Norine prijateljice, udovice Linde (Lana Barić) kojoj se povjerava kako nije njezin život toliko bezbrižan – itekako je već osjetila poteškoće. Spasila je muža zaduživanjem.

Od toga se iskaza radnja ubrzava. Saznajemo da se Nora zadužila u Krogstadta (Slaven Španović), on je ucjenjuje. U međuvremenu, doktor Rank (Luka Dragić) iskazuje osjećaje Nori, a zbivanja se uskovitlaju i kulminiraju u plesanju tarantele. Na pozornici je tada mračno, čujemo samo udarce, ritmove i vidimo snažan Norin ples. Njezinu transformaciju. Nakon plesa više ništa neće biti isto. Skidaju se maske, pismo pristiže, Torvald bjesni na svoju priglupu ženicu. Potom stiže još jedno pismo u kojem se povlači ucjena i Torvald se nastavi ponašati kao da se nikada ništa nije dogodilo. Za Noru je ples ipak završen.

Sudeći prema sažetku scenskih zbivanja, Božić vjerno slijedi dramski predložak, no dodaje mu suvremenu notu. Njegov je Torvald stalno na mobitelu, a Nora se vječno dosađuje. Nedostatak komunikacije u braku ovdje je uvjetovan kapitalističkim neuralgijama. Brak se raspao zbog ekonomije, ugroze patrijarhalne matrice u kojoj je muškarac na vrhu poslovne piramide, a ne zbog dubokog nerazumijevanja dvoje ljudi koji u osam godina braka nisu vodili ni jedan iole ozbiljan razgovor.

Scenski je pokret, kao što sam strepila, dominirao predstavom i ugušio golem potencijal dijaloga. Patila je zato drama protagonista: njihova muka je značajno stišana, njihov čemer nije uspio probiti put do gledatelja.

Koliko god mi je odgovarala Božićeva akrobatska inscenacija (s malo riječi!) Glorije u &td-u, toliko su mi se u Nori svi pokreti učinili redundantni, prenaglašenima, pomalo grčevitima. Oštra se kritika konvencija i društvenog života svela na lutanje po pozornici i Norinu hiperseksualiziranost. Ta je kompleksna Ibsenova junakinja prikazana ovdje kao priglupa provincijalka, isprazna koketa koja živi u tobožnjem strahu od verbalno nasilnog supruga.

Na kraju, pokoja o publici. Osim uobičajene zvonjave mobitela, reakcije su na Norine dvojbe bile smijeh i dobacivanje komentara na završnom dijalogu u kojem Torvald pokušava spriječiti njezin odlazak. Ako je Norino preispitivanje ljudsko, žensko, a njezini osjećaji svedeni na plitku animalnost i samoživost, za kakve se to onda ljudske odnose borimo i kome se to podsmjehujemo? Ibsenova oštra kritika društvenoga života i borba za pojedinca očito sinoć nije naišla na plodno tlo.

Anđela Vidović

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More