„San(j)am knjige u Istri“ i njegove izložbe: sjećanja, kulture, iskustva i tradicije gradova

Od 5. do 15. prosinca 2019. u Puli je po dvadeset peti put priređen kultni sajam knjiga San(j)am knjige u Istri. Tema jubilarnog izdanja ove manifestacije, koja već četvrt stoljeća zahvaljujući direktorici Magdaleni Vodopiji, i njezinom timu, okuplja najrelevantnije hrvatske i strane književnike, urednike, prevoditelje, kritičare i izdavače, ukratko sve one koji su povezani s izdavaštvom, uvjetovana je samim mjestom održavanja. Dugotrajnost povijesnog trajanja, višeslojnost društva, raznolikost i bogatstvo kulture Pule ishodili su tematsku okosnicu Sajma naslovljenu “Gradovi u tijeku.”

„Sajam Sa(n)jam knjige u Istri za mene je pitanje kontinuiteta s gradom u kojem sam odrastao. Na kulturološkoj mapi Istre, Hrvatske, Evrope pulski Sajam knjiga je manifestacija visoke kategorije. (…) Grad koji svoje postojanje meri ne stolećima, već milenijumima, jeste univerzimum po sebi, a oni koji u njemu žive samo su minute tog postojanja. Smenjuju se epohe, iščezavaju civilizacije, ali neki gradovi opstaju. Nikada neće umreti gradovi koji svoj otisak imaju u literaturi, počevši od Troje koja je otkrivena zahvaljujući jednoj knjizi – Homerovoj Ilijadi, preko Joyceovog Dablina, Trsta Itala Sveva, Berlina Alfreda Döblina, Istambula Orhana Pamuka, Sarajeva Miljenka Jergovića… Gradovi su nastali kao posledica kulture, i to kao rezultat kultivisanja određenih biljaka. Kultura (colere) na latinskom znači uzgajanje i zaštitu. Uzgajanje i negovanje biljaka označava rastanak sa nomadskim životom i početak civilizacije.“, iz govora književnika Dragana Velikića sa otvaranja sajma.

Uz promocije knjiga i razgovore s autorima održan je i nikada bogatiji izložbeni program, koji je također u fokus stavio pitanje grada, njegova identiteta, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, te suodnosom s građanima i gostima koji ga uvijek nanovo stvaraju, kao i sam Sajam. Koordinatorica i kustosica većine izložbi bila je povjesničarka umjetnosti Paola Orlić, producentica Sajma.

Izložba naslovljena Gradovi u tijeku, održana u suradnji s Povijesnim i pomorskim muzejom Istre, predstavila je vizualni identitet Sajma, koji je je ingeniozno osmislio, baš kao i naziv Sa(n)jam knjige u Istri, dizajner Mauricio Ferlin. Izložba, čije su autorice uz Ferlina bile Tina Ivezić, Maja Kolar i Leonida Kovač, predstavila je fotografske motive  iz fundusa Zbirke starih razglednica i Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, odabranih uz pomoć stručnih suradnica Gordane Milaković i Lane Skuljan Bilić. Izbor uključuje primjere pulske arhitekture, interijera i eksterijera, iz različitih razdoblja njezine povijesti. Svi su oni modificirani ekstenzijom piksela koja je poznate vizure pretočila u začudnu prostornu dimenziju neprestanoga kontinuiteta i nastavljanja. Minimalni pomak akcentuirao je vizualnu i simboličku izdržljivost urbanoga tkiva, sastavljenog od fascinantnih faseta, formiranih uslijed često burnih društvenih promjena. Mjerilo postanka i opstanka grada je čovjek što je naznačeno prisutnošću građana i turista na fotografijama.

Pula, grad interval

Leonida Kovač u predgovoru je zaključila: „Histarska, rimska, bizantska, franačka, mletačka, austrijska, talijanska, hrvatska, predratna, ratna, poratna, međuratna, pustošena pa nanovo građena i naseljavana, Pula je u svim svojim množinama grad u tijeku. Legenda kaže da su je osnovali Kolhiđani i da joj ime znači grad bjegunaca. Fuga.“

Mnogostrukost slojeva koje nabraja Leonida Kovač tematizira i izložbeni i izdavački projekt fotografa Igora Zirojevića i Paole Orlić. Riječ je o trilogiji fotografskih monografija posvećenih trima periodima grada pule – austro-ugarskom (Pula – Grad interval I: Stanari ), talijanskom (Pula – Grad interval III: Čuvari) te socijalističkom razdoblju (Pula – Grad interval III: Pregaoci). U svakoj publikaciji uz kompozicijski i koloristički pomno cizelirane fotografije, na kojima se isprepliće povijest grada s na prvi pogled skrivenim osobnim pričama, nekadašnjih i sadašnjih građana Pule, pridruženi su i tekstovi. Jedan je napisala koautorica, urednica knjige, Paola Orlić, a drugi – Dragan Velikić, Milan Rakovac i Miroslav Bertoša. Izbor fotografija iz tri ciklusa prikazan je na izložbi Trilogija, Pula grad interval I, II i III postavljenoj u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca, AMI a nedugo nakon otvorenja priređena je promocija monografija Pula – Grad interval III: Pregaoci, na kojoj su sudjelovali autori, Miroslav Bertoša, Paola Orlić, Igor Zirojević, te Aljoša Pužar.

U Galeriji Makina postavljena je Ilustrirana povijest izdaje, izložba omota albuma legendarne pulske grupe KUD Idijoti, koja je izazvala veliki interes publike.  Ovaj fascinantni segment pulske i hrvatske (pop) kulture po prvi put je predstavljen u galerijskom kontekstu kao testament jednoga vremena, koje je trajno odredilo identitet i nerv grada. Također, po prvi put se otkriva autor: Diego Bosusco – Ptica, bubnjar benda. Omote je oblikovao iz puke slučajnosti, naime jedini je pokazivao afinitet za kreativno likovno izražavanje. Tako je vizualni identitet kultne grupe i logotip nastao instinktivno, iskreno i po punk DIY (uradi sam) principu u kućnom izdanju jednog od članova. Uz kustoski angažman Paole Orlić svoj doprinos je dao i Nenad Marjanovic dr. Fric, basist benda, koji je duhovitim popratnim tekstovima uz svaki omot ispripovijedao malu priču o tome.

Na otvorenju izložbe Ivan Obrovac: Pantoskopije u Muzeju suvremene umjetnosti Istre održala se glazbeno-vizualna izvedba Obrovac² (Obrovac na kvadrat), odnosno ostvario se intrigantan susret likovne umjetnosti slikara Ivana Obrovca (Smoljanci, 1937. – Pula, 2019.) i glazbene umjetnosti njegove kćeri, jazz glazbenice Tamare Obrovac. Njezine vokalne bravure inspirirane apstraktnim kompozicijama popratili su članovi Transhistria quarteta, te video-projekcije radova Ivana Obrovca u suptilnoj režiji Matije Debeljuha. Leonida Kovač, kustosica izložbe uz Mladena Lučića zapisala je sljedeću misao povodom prošlogodišnje izložbe Obrovac² u zagrebačkoj Laubi: „Ivan Obrovac ne slika ono što je vidljivo, već slikanjem, koje ovdje jest dodirujući susret tvari što se otjelovljuju u pojavnosti prozirućih polja boje i zasijecajućih grafizama, daje osjetiti neperceptibilni, no paradoksalno temeljni medij koji postoji s onu stranu vidljivoga. Taj bazični medij je vrijeme samo, spoznatljivo jedino posredstvom činjenice smrtnosti tijela.“

Sukladno temi Sajma, uz Pulu je u sklopu izložbenoga programa načinjen hommage Moskvi i Sankt Peterburgu. Izložba crno-bijelih svjetlopisa Jutra u Rusiji slovenskoga fotografa Jože Suhadolnika u Gradskoj galeriji Pula. Izložba se fotografija u sklopu novoga sajamskog programa „Ruski đardin“ idealno vizualno uklopila u literarni okvir jer je svojim izborom teme „Jutra u Rusiji“ otkrila Suhadolnika kao vrsnoga umjetničkoga fotografa. Jedna od kustosica i autorica likovnoga postava Paola Orlić ustvrdila je kako se autor ovim umjetničkim ciklusom najviše približio poeziji. Atmosferični kadrovi otkrivaju različite razine urbane stratigrafije, od prepoznatljivih scena s ulica, poput snimke dječaka u mornarskim odorama, do sfumatičnih prizora hodnika i stanova koji Suhadolnika, fotoreportera, zanimaju kao i oni koji se odvijaju u javnom prostoru. I njega autor prilagođava svojim specifičnim rakursom, čineći tako fotografije odrazima vlastita razumijevanja i područjem razumijevanja zatečenog konteksta kojeg je tako uvjerljivo prisvojio.

Veliko iznenađenje sajma bila je jednodnevna pop up izložba radova Marine Abramović. Izložba čija je koordinatorica bila Paola Orlić, koja je s Mauricijem Ferlinom potpisala i postav, priređena je u Kavani Mozart povodom promocije knjige Jeannette Fischer Susret psihoanalitičarke i Marine Abramović koju je objavila beogradska Geopolitika.  Radilo se o po prvi put izloženim ranim, geometrijskim radovima Marine Abramović iz privatne kolekcije Vere Lajko Bajac i Vladislava Bajca (izdavača spomenute knjige), koje je ikona suvremene umjetnosti načinila netom prije nego što je klasični medij zamijenila performansom. Ovaj uvid u bitan segment umjetničina stvaralaštva sjajno je nadopunio pregled aktualne beogradske retrospektive, koja je popraćena dokumentarcem Razgovori s čistačicom autora Borisa Miljkovića.

I konačno, u atriju glavnoga prostora sajma u Domu hrvatskih branitelja postavljena je izložba Memorijalni kutak: Dušan Karpatský. U ormarima sjećanja bili su izloženi osobni predmeti, knjige i korespondencija ovoga vrsnog intelektualca, slavista i kroatista, pisca i prevoditelja, publicista i promicatelja kulture, Krležina i Havelova prijatelja. Izložba koju je nenametljivo postavio Mauricio Ferlin proizašla je iz izložbe Dušan Karpatský – znan i ne znan održane prošle godine u Klementinumu, Nacionalnoj knjižnici u Pragu. Kao što je bilo istaknuto na popratnim panoima Dušan Karpatský (1935. – 2017.) neraskidivo je povezan sa sajmom kojega je podupirao od njegovih početaka. Riječima Magdalene Vodopije: „Bio je čovjek češke kulture, samoironije i ironije. Imao je u sebi nešto moderno, istinski subverzivno. U sajamske dvorane Dušan Karpatský unio je srednjoeuropski duh, bio je netko tko je Sajmu otkrio Festival. Došao je na Sajam kad smo ušli u Dom hrvatskih branitelja i krenuli raditi Festival. Dopala mu se naša subverzivnost, počeli smo surađivati, doveo nam je Menzela, Vaculíka; Viewegh je ovdje bio zvijezda… S Karpatskim smo se prestali osjećati malima.“

Sve ove izložbe promatrale su iz različitih kutova pojam i značenje grada, kao i pojedinaca koji grade mostove prema drugim sredinama, kulturama, umrežuju ih baš kao što to čine knjige. Sva su sajamska događanja, ovisno o temi kojom su se bavile, ukazala na krhkost ali na i snagu onoga što podrazumijevamo pod pojmom grada – njegova sjećanja i kulture, osobnog i univerzalnog iskustva, te važnosti očuvanja tradicije i stvaranja novih vrijednosti, ispisivanja nove povijesti koja nikada ne prestaje. Uostalom, svakodnevno smo suočeni s nerazumijevanjem načina funkcioniranja urbanoga krajolika, toga živog organizma, te s poništavanjem različitih vrijednosti koje grad čine gradom, kao što na primjer Uljanik čini Pulu, ili kao što Zelena potkova čini Zagreb. Zato je, uz obljetničku dimenziju, ovaj Sa(n)jam knjige u Istri toliko važan.

Barbara Vujanović

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More