Ministarstvo kulture objavilo rezultate “Javnih potreba” u 2018. godini: portalima za kulturu opet sića

Iz Ministarstva kulture jedna dobra i nekoliko loših vijesti. Dobra vijest je ta da je aktualna ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u svom mandatu uspjela, čini se, dokinuti višegodišnju praksu frustrirajućeg odugovlačenja objave rezultata Javnog poziva za financiranje javnih potreba u kulturi, praksu koja je u mandatima prijašnjih nekoliko ministara kulture akutno otežavala i planiranje i realizaciju kulturnih programa – od muzeja i knjižnica do arhiva i kazališta.

Kao i prošle godine kad smo slavili iznenađujuće ranu objavu rezultata (koje kao ozebli sunce čekaju svi proizvođači kulturnih sadržaja i čitaju ih kao biti ili ne biti), i ove je godine osvježavajuće rano počela objava odluka o tome koji će programi i projekti biti financirani u 2018. U ponedjeljak su tako na službenim stranicama Ministarstva objavljeni prvi rezultati – oni o financiranju arhivske i knjižnične djelatnosti. Do zaključenja ovog teksta obznanjeno je šest setova rezultata o kojima će kulturna javnost sigurno raspravljati u narednim danima i tjednima.

Loše vijesti počinju u rubrici Časopisi i elektroničke publikacije. Kako se ističe u obrazloženju rezultata u toj kategoriji, Ministarstvo kulture sufinancira elektroničke publikacije te časopise i novine za kulturu koji naročito pridonose kulturnoj živosti i raznolikosti te intenzitetu kulturnog života Republike Hrvatske. Rekorderi su Vijenac i Hrvatsko slovo, koji su dobili potporu u iznosu od 600 i 400 tisuća kuna.

Pri odlučivanju se uzimaju u obzir programska profiliranost, kontinuiranost izlaženja, aktualnost, selektivnost i kritičnost, koncepcijska ujednačenost, likovno-grafičko oblikovanje i izvedba te regionalna zastupljenost.

U okviru Poziva za financiranje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za programe časopisa i elektroničkih publikacija u 2018. godini zaprimljeno je 159 prijava 123 nakladnika. Od toga je sufinancirano 64 programa 53 nakladnika u ukupnom iznosu od 3,642.000,00 kn.

Iznos kojim su financirane elektroničke publikacije specijalizirane za kulturu, u koje spada i Arteist, doseže tek 665 tisuća kuna. Taj novac raspoređen je na dvadeset portala, od kojih je najviše profitirao (s rekordnih 120 tisuća kuna) portal Moderna Vremena, specijaliziran za knjigu, književnost i nakladništvo. I u kategoriji tiskanih časopisa kojima je odobreno financiranje, najviše je onih s područja književnosti (Republika, Književna Republika, Forum, Književna smotra, Osječka revija, Riječi, Književna Rijeka, Nova Istra, Poezija i drugi).

Kako su prošli portali koji se bave kulturom? Toliko loše da će biti zanimljivo vidjeti koji će u narednih dvanaest mjeseci uopće opstati i hoće li se za preživljavanje boriti žicanjem. Možda im upali ove godine, ali što će napraviti iduće godine kad im se dogodi ista stvar? Crawdfunding kampanje su dobre i poželjne, ali nemoguće je bilo koji dugoročan projekt temeljiti na ovoj vrsti financiranja. Uostalom, naši su čitatelji već dali svoj prihod za funkcioniranje kulturnih portala, kroz razne poreze i namete i tražiti ih da to naprave opet kroz ovu vrstu kampanje naprosto nije dugoročno realan zahtjev.

Booksa.hr je dobila 40 tisuća, Kulturpunkt 30 tisuća, Vizkultura 30 tisuća. Arteist.hr je s prošlogodišnjih 50 tisuća kuna srezan na 20 tisuća kuna. Tom je odlukom ozbiljno ugrožen jedini domaći portal za kulturu koji sustavno prati kulturu u rasponu od likovnosti i filma do kazališta i dizajna, ne zaboravljajući pri tom ni arhitektonsko naslijeđe kao ni suvremenu arhitektonsku scenu. Uz to, Arteist.hr neumorno radi na vraćanju kulture mladima i mladih kulturi.

Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost (u sastavu Lahorka Plejić Poje, predsjednica, Krešimir Nemec, Ivica Matičević, Kristian Novak i Katica Matković Mikulčić) u obrazloženju rezultata hvali se kako je izdašnim iznosima nagradilo elektroničke publikacije Kulturnog kluba Zlatka Vidačkovića. Radi se o publikacijama: opera.hr, filmovi.hr, plesnascena.hr, klasika.hr, kazaliste.hr. Svaka od navedenih sufinancirana je iznosom od 40 tisuća kuna. Toliko je dobila i stranica opera.hr koja je osobni blog zaljubljenice u operu, gospođe Marije Barbieri. Ovom odlukom Ministarstvo kulture pokazalo je širinu u shvaćanju pojma elektroničke publikacije pa će, valjda, dogodine za financiranje proračunskim novcem prihvaćati i Facebook profile.

Zanimljiv je, kao i uvijek, popis odbijenih. S njega ove godine izdvajamo Dokumentarni.net, stvarno dobar portal koji intenzivno i pasionirano prati dokumentarnu filmsku produkciju. Rad te agilne redakcije nagrađen je s nula kuna. To je stvarno loša vijest.

Žao nam je, iskreno, što smo opet dovedeni u položaj da talasamo u plitkom tanjuru: novca je za javne potrebe premalo, to je jasno. Osobito ga je malo namijenjeno elektroničkim publikacijama. Radi se o sići kojom bi se trebali plaćati visokoobrazovani stručnjaci. Pravednija raspodjela morala se dogoditi, a kriteriji vrednovanja nisu smjeli biti samo deklarativni.

Vrijeme je za nove strategije kojima ćemo kulturu u Hrvata u online izdanjima učiniti dugoročno održivim projektom u kojemu ne možemo više računati na novce poreznih obveznika. Možemo i hoćemo!