Ministarstvo kulture objavilo rezultate “Javnih potreba” u 2018. godini: portalima za kulturu opet sića

Iz Ministarstva kulture jedna dobra i nekoliko loših vijesti. Dobra vijest je ta da je aktualna ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u svom mandatu uspjela, čini se, dokinuti višegodišnju praksu frustrirajućeg odugovlačenja objave rezultata Javnog poziva za financiranje javnih potreba u kulturi, praksu koja je u mandatima prijašnjih nekoliko ministara kulture akutno otežavala i planiranje i realizaciju kulturnih programa – od muzeja i knjižnica do arhiva i kazališta.

Kao i prošle godine kad smo slavili iznenađujuće ranu objavu rezultata (koje kao ozebli sunce čekaju svi proizvođači kulturnih sadržaja i čitaju ih kao biti ili ne biti), i ove je godine osvježavajuće rano počela objava odluka o tome koji će programi i projekti biti financirani u 2018. U ponedjeljak su tako na službenim stranicama Ministarstva objavljeni prvi rezultati – oni o financiranju arhivske i knjižnične djelatnosti. Do zaključenja ovog teksta obznanjeno je šest setova rezultata o kojima će kulturna javnost sigurno raspravljati u narednim danima i tjednima.

Loše vijesti počinju u rubrici Časopisi i elektroničke publikacije. Kako se ističe u obrazloženju rezultata u toj kategoriji, Ministarstvo kulture sufinancira elektroničke publikacije te časopise i novine za kulturu koji naročito pridonose kulturnoj živosti i raznolikosti te intenzitetu kulturnog života Republike Hrvatske. Rekorderi su Vijenac i Hrvatsko slovo, koji su dobili potporu u iznosu od 600 i 400 tisuća kuna.

Pri odlučivanju se uzimaju u obzir programska profiliranost, kontinuiranost izlaženja, aktualnost, selektivnost i kritičnost, koncepcijska ujednačenost, likovno-grafičko oblikovanje i izvedba te regionalna zastupljenost.

U okviru Poziva za financiranje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za programe časopisa i elektroničkih publikacija u 2018. godini zaprimljeno je 159 prijava 123 nakladnika. Od toga je sufinancirano 64 programa 53 nakladnika u ukupnom iznosu od 3,642.000,00 kn.

Iznos kojim su financirane elektroničke publikacije specijalizirane za kulturu, u koje spada i Arteist, doseže tek 665 tisuća kuna. Taj novac raspoređen je na dvadeset portala, od kojih je najviše profitirao (s rekordnih 120 tisuća kuna) portal Moderna Vremena, specijaliziran za knjigu, književnost i nakladništvo. I u kategoriji tiskanih časopisa kojima je odobreno financiranje, najviše je onih s područja književnosti (Republika, Književna Republika, Forum, Književna smotra, Osječka revija, Riječi, Književna Rijeka, Nova Istra, Poezija i drugi).

 

2018. prijavljeno odobreno
nakladnici programi nakladnici programi sredstva
časopisi 94 120 38 44 2.977.000,00
elektroničke publikacije 32 39 15 20 665.000,00
ukupno 123 159 53 64 3.642.000,00

 

Kako su prošli portali koji se bave kulturom? Toliko loše da će biti zanimljivo vidjeti koji će u narednih dvanaest mjeseci uopće opstati i hoće li se za preživljavanje boriti žicanjem. Možda im upali ove godine, ali što će napraviti iduće godine kad im se dogodi ista stvar? Crawdfunding kampanje su dobre i poželjne, ali nemoguće je bilo koji dugoročan projekt temeljiti na ovoj vrsti financiranja. Uostalom, naši su čitatelji već dali svoj prihod za funkcioniranje kulturnih portala, kroz razne poreze i namete i tražiti ih da to naprave opet kroz ovu vrstu kampanje naprosto nije dugoročno realan zahtjev.

Booksa.hr je dobila 40 tisuća, Kulturpunkt 30 tisuća, Vizkultura 30 tisuća. Arteist.hr je s prošlogodišnjih 50 tisuća kuna srezan na 20 tisuća kuna. Tom je odlukom ozbiljno ugrožen jedini domaći portal za kulturu koji sustavno prati kulturu u rasponu od likovnosti i filma do kazališta i dizajna, ne zaboravljajući pri tom ni arhitektonsko naslijeđe kao ni suvremenu arhitektonsku scenu. Uz to, Arteist.hr neumorno radi na vraćanju kulture mladima i mladih kulturi.

Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost (u sastavu Lahorka Plejić Poje, predsjednica, Krešimir Nemec, Ivica Matičević, Kristian Novak i Katica Matković Mikulčić) u obrazloženju rezultata hvali se kako je izdašnim iznosima nagradilo elektroničke publikacije Kulturnog kluba Zlatka Vidačkovića. Radi se o publikacijama: opera.hr, filmovi.hr, plesnascena.hr, klasika.hr, kazaliste.hr. Svaka od navedenih sufinancirana je iznosom od 40 tisuća kuna. Toliko je dobila i stranica opera.hr koja je osobni blog zaljubljenice u operu, gospođe Marije Barbieri. Ovom odlukom Ministarstvo kulture pokazalo je širinu u shvaćanju pojma elektroničke publikacije pa će, valjda, dogodine za financiranje proračunskim novcem prihvaćati i Facebook profile.

Zanimljiv je, kao i uvijek, popis odbijenih. S njega ove godine izdvajamo Dokumentarni.net, stvarno dobar portal koji intenzivno i pasionirano prati dokumentarnu filmsku produkciju. Rad te agilne redakcije nagrađen je s nula kuna. To je stvarno loša vijest.

Žao nam je, iskreno, što smo opet dovedeni u položaj da talasamo u plitkom tanjuru: novca je za javne potrebe premalo, to je jasno. Osobito ga je malo namijenjeno elektroničkim publikacijama. Radi se o sići kojom bi se trebali plaćati visokoobrazovani stručnjaci. Pravednija raspodjela morala se dogoditi, a kriteriji vrednovanja nisu smjeli biti samo deklarativni.

Vrijeme je za nove strategije kojima ćemo kulturu u Hrvata u online izdanjima učiniti dugoročno održivim projektom u kojemu ne možemo više računati na novce poreznih obveznika. Možemo i hoćemo!

 

 

 

 

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...