“Intelektualna karantena u virtualnom svemiru”: Proglašeni pobjednici 35. Salona mladih

Pobjednički rad Ivane Tkalčić bavi se problemom filtriranja informacija te upozorava na svojevrsnu intelektualnu karantenu unutar virtualnog paralelnog svemira, u kojem milenijalci, više nego ijedna druga generacija prije njih, gube slobodu suverenog odlučivanja.

U službenoj konkurenciji 35. Salona mladih dodijeljene su čak tri HPB novčane nagrade i tri pohvale, pet strukovnih nagrada, MSU nagrada, MMSU nagrada, MLU nagrada, GALUM nagrada i Nagrada Galerije Kranjčar. Izvan službene konkurencije, zahvalnošću anonimnog filantropa uručena je i novčana Nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku.

“Kriza nedostignutih očekivanja”: Zbunjeni milenijalci središnja su tema 35. Salona mladih

Grand prix 35. Salona mladih pripao je Ivani Tkalčić za rad “Why Am I Seeing This?”, rezultat umjetničkog istraživanja provedenog u suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije u Ispri. Gradivni elementi videozapisa produciranih u sklopu ovog projekta materijali su prikupljeni praćenjem autoričina digitalnog traga i svakodnevnih prijedloga algoritama digitalnih platformi poput Tiktoka, Youtubea, Vimea, Instagrama i Facebooka. Razvojem i sve dominantnijom primjenom novih tehnologija događa se postupna relokacija čovjekova stvarnog života u onaj virtualni, pri čemu su granice među ovim dvama svjetovima sve fluidnije. Algoritmi tako postaju čimbenici odlučivanja i odabira onih informacija koje će nam biti ponuđene unutar virtualne stvarnosti koja ih prilagođava “našim“ potrebama, sukladno inputima prethodno “isporučenim“ umjetnoj inteligenciji.

Grand prix je Ivani Tkalčić donio i novčanu nagradu od 15 tisuća kuna

Tkalčić iznimno uspješno prepoznaje problem ovakvog filtriranja informacija, te upozorava na svojevrsnu intelektualnu karantenu unutar virtualnog paralelnog svemira, u kojem milenijalci, više nego ijedna druga generacija prije njih, malo po malo, gube slobodu suverenog odlučivanja, gradeći pritom sami sebi, sasvim dragovoljno i nesvjesno, mentalni “zatvor“ na temeljima od iluzija.

Drugu nagradu osvojio je Filip Borelli za “Povratno prostorna glazbu (Titraje prostora)”, diplomski rad razvijan na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Riječ je o site-specific kinetičkoj instalaciji. Primjenjujući pristup frekvencijske analize prostora pomoću efekta mikrofonije, Borelli određuje pozicije u galerijskom prostoru na kojima se javljaju stojni valovi. Autor ovim radom propituje odnose između prostora, zvuka i glazbe, u kontekstu frekvencije i titraja, koristeći zvučnike i konce kao prijenosnike energije između onog vidljivog i nevidljivog te čujnog i nečujnog u prirodi. Zvuk se pojavljuje u obliku stojnih valova, a kinetičko skulpturalni odnosi očituje se kao vibracije – mehaničke manifestacije, odnosno pojavni fenomen. Konci isprepleteni unutar izložbenog prostora, predstavljaju pojavu zvuka u formi čiste frekvencije.

Autor radom “Povratno prostorna glazba (Titraji prostora)“, na intrigantan i inovativan način, koristeći se intermedijalnim i transmedijalnim hibridnim tehnikama kroz umjetnički čin rekreira filozofske diskurse o cikličkim promjenama i kontinuiranim vibracijama stalno mijenjajućeg Svemira, invocirajući na taj način heraklitovski postulat “Sve teče“.

Detalj rada Mateja Niševića

Treća nagrada Salona mladih pripala je Mateju Niševiću za projekt “PROTOTIP: Cymbulia adriatica”, interdisciplinarni umjetnički rad, zamišljeni proces mutacije futurističkih planktonskih organizama, koji istražuje posljedice utjecaja čovjeka na žive organizme u moru i oceanima. Polazeći od Darwinove teorije prirodnog odabira po kojoj su vodeni organizmi primorani mutirati kako bi se prilagodili novonastalim uvjetima ili izumrijeti, spajanjem znanosti i imaginacije Matej smišlja razvoj jedinke nove vrste Cymbulia adriatica, prvog višestaničnog eukariotskog organizma koji je sposoban koristiti čestice nanoplastike kao hranu.

Tema Niševićeva rada u prvi plan stavlja ozbiljna i vrlo aktualna pitanja zagađenja ekosustava plastikom čime se jasno potvrđuje stereotipna, ali pozitivna karakterizacija milenijalaca kao društveno angažirane i socijalno osjetljive generacije. Dodatno, Matejev rad izlazi iz okvira standardiziranog umjetničkog stvaralaštva, povezujući se s prirodnim znanostima, utirući put općeprihvaćenoj težnji suvremenog društva ka interdisciplinarnosti i spajanju naoko nespojivih znanja s ciljem ostvarivanja i gradnje boljeg, kvalitetnijeg i naprednijeg društva.

Detalj rada Lava Paripovića

Pohvale žirija dobili su Lav Paripović za “Totalka / Wreckage”, Luana Lojić za “Alpha blending” te Petra Mrša, koja je za projekt “ARE YOU SURE YOU WANT TO LEAVE THE GAME?” dobila i MLU nagradu. Vanja Babić je zahvaljujući projektu “The South Side of the View” dobitnik MMSU nagrade, a Denis Butorac s projektom “Homesick” nagrade Galum. Ana Sladetić je za radove “Hijerarhija društva”, “Životinje u Hrvatskoj” i “Zaštićene biljne vrste” dobila nagradu Galerije Kranjčar.

Denis Butorac: “Fotografiju koristim kako bih se vratio svemu onome od čega sam bježao”

Ovogodišnja nagrada Stručnog vijeća Muzeja suvremene umjetnosti dodijeljena je umjetnici Ivani Pipal za rad “Eksperiment misli”. Svojim radom, nastalim kroz propitivanje ljudskih odnosa, osjećaja i djelovanja, umjetnica nastoji otkriti vizualnu formu koja bi mogla olakšati i pojednostaviti razumijevanje određenih emotivnih procesa koji se manifestiraju u zadanim situacijama.

Kroz crteže, nastale kao rezultat istraživanja i povezivanja s neuro-lingvističkom metodom psihoterapije, Ivana Pipal spojila je potrebu za stvaranjem umjetnosti koja potiče društvenu promjenu sa znatiželjom prema psihoterapijskim učincima. Umjetnica uključuje publiku tako da kroz seriju crteža koji na vizualno jednostavan način prikazuju ljudske emocije omogućava projekciju i prepoznavanje i razumijevanje vlastitih emocionalnih reakcija, stanja i odnosa. Potičući osvještavanje svega onoga što čini naše unutarnje iskustvo, Ivanini radovi stvaraju priliku za novi susret sa sobom i drugima. Umjetnica tako odgovara na potrebu za promjenom, koja počinje ukazivanjem na važnost pojedinca i njegove autentičnosti, kao zdrav temelj svakog društva.

Iako su nagrade dodijeljene, zbog velikog interesa trajanje 35. Salona mladih – MILLENNIAL produljeno je do 3. siječnja 2021. godine.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More