Nova era Profesora Baltazara: Šarena multimedijska instalacija očarala Zagrepčane

U grad izmučen potresom i pandemijom napokon je stiglo malo šarenila, i to zahvaljujući iranskom umjetniku kojem je slavni Profesor Baltazar okosnica velikog multimedijskog projekta.

Behzad Khosravi Noori, iranski umjetnik sa švedskom adresom, predstavio je ispred glavnog ulaza u Dom HDLU svoju umjetničku instalaciju Profesor Baltazar i Spomenik nevidljivom građaninu. Svoj šareni izum s jakom političkom porukom po završetku će izložbe donirati – s obzirom na to da je projekt lokalno specifično vezan za Zagreb, umjetnikova je želja da rad (prostorna instalacija koja funkcionira kao penjalica) tamo i dugoročno ostane. Instalacija može biti postavljena u unutarnjem ili vanjskom prostoru te bi trebala funkcionirati kao dječje igralište.

Detalje natječaja možete proučiti ovdje

Projekt Profesor Baltazar i Spomenik nevidljivom građaninu do sada je u obliku samostalne izložbe pokazan u nekoliko švedskih gradova (Stockholm, Malmö i Kalmar) te na Art Encounters Bijenalu u Temišvaru u Rumunjskoj, a završna postaja je samostalna izložba koja se otvara 2. srpnja 2020. u HDLU i traje tijekom cijelih ljetnih praznika. Tako djeca mogu uživati u penjalici s toboganom te gledanju dogodovština ovog slavnog izumitelja kroz odabrane epizode, dok se roditelji kroz dva dokumentarna filma mogu upoznati s poviješću stvaranja animirane serije te političkim kontekstom vremena u kojem je crtani film nastao.

Profesor Baltazar je pametan znanstvenik koji svima želi dobro. Živi u živopisnom i pomalo otkačenom gradu Baltazargradu. Profesor Baltazar je pomoću svog čarobnog stroja može riješiti sve probleme građana. Izložba nam daje priliku da upoznamo ovaj genijalni lik ili da, oni koji su animirani televizijski serijal gledali kao dijete, ožive sjećanje na njega. Također, možemo doživjeti spomenik koji je izložbi dao svoj naziv te se inspirirati sposobnošću profesora Baltazara da riješi probleme u radioničkom prostoru izložbe.

Izložba nas također ohrabruje da vidimo više od dječjeg programa i da pobliže pogledamo društvene i umjetničke uvjete koji su utjecali na proizvodnju Profesora Baltazara. Behzad Khosravi Noori crta novu političku i kulturnu kartu razdoblja Hladnoga rata, koje se obično opisuje kao razdoblje u kojem je svijet bio podijeljen na Istok i Zapad te se fokusira na Pokret nesvrstanih (NAM) koji je postojao paralelno i kao kontrapunkt Istočnom i Zapadnom bloku hladnog rata. NAM je između ostalog osnovao i jugoslavenski vođa Tito, s ciljem da stane na kraj naoružavanju i prijetnjama ratom. Pokret je također bio posvećen borbi protiv kolonijalizma i rasizma, te promicanju mirnog suživota. To je utjecalo ne samo na globalnu političku situaciju, već i na Zagrebačku školu animacije u kojoj je i nastao Profesor Baltazar.

Roditelji kroz dva dokumentarna filma mogu upoznati s poviješću stvaranja animirane serije (Foto: Juraj Vuglač)

Behzad Khosravi Noori uzima ovaj transnacionalni dječji program nastao u studiju Zagreb filma u periodu 1967.-1978. godine kao početnu točku za ružičasto-žutu instalaciju u obliku penjalice načinjene od metalne strukture koja podsjeća na skelu s toboganom i s druge strane ekstenzivno istraživanje o stvaranju animirane serije.

Inače, Noori je studirao na Tarbiat Moderas Sveučilištu u Teheranu te je završio diplomski studiji na Akademiji likovnih umjetnosti, smjer Igrani film 2004. godine. Nadalje, završio je i diplomski studij s temom društveno angažirane umjetnosti na Fakultetu umjetnosti, obrta i dizajna u Stockholmu 2011. godine. Trenutno je na doktorskom studiju na Royal school of technology te Konstfack. Živi u Stockholmu. U fokus svog istraživačkog rada smješta esejski film, instalacije i arhivski materijal. Bazirajući rad na osobnim sjećanjima Khorsavi Noori je usredotočen na postkolonijalizam i povijest globalnog Juga, istražujući kako kulturni fenomeni povezuju ljude različitih kultura i stvaraju nove perspektive u postojećoj pisanoj povijesti.

Behzad Khosravi Noori je iranski umjetnik sa švedskom adresom (Foto: Juraj Vuglač)

U Baltazargradu profesor Baltazar s lakoćom stvara prijateljstva i rješava najizazovnije probleme uz pomoć svoje mašte, odlučnosti i nimalo manje važnog: svog magičnog stroja. U ovoj su crtanoj TV seriji neobične radnje, ilustriranoj jarkim bojama i naivnim psihodeličnim oblicima uživala djeca iz cijeloga svijeta.

Predgovor kustosica Ane Kovačić i Lee Vene prenosimo u cijelosti

Što možemo naučiti od Profesora Baltazara četrdesetak godina kasnije?

U radu Behzada Khosravija Noorija Spomenik nevidljivom građaninu pojavljuje se kao ružičasto-žuta penjalica s toboganom, a utemeljen je na epizodi ˝Martin na vrhu˝ u kojoj je Martin, isprva svima nevidljiv i nebitan građanin, napokon počašćen spomenikom koji se sastoji jedino od monumentalnog postolja, bez kipa na vrhu. Danas, ovaj spomenik nevidljivom građaninu nosi nemjerljivo snažnije značenje, podsjećajući nas na marginalizirane članove društva, sitne, ali značajne momente građanskog otpora i sve one koji bi trebali imati svoj spomenik, ali ga nikada neće dobiti.

Animirana serija Baltazar, nastala u studiju Zagreb filma od 1967. do 1978. godine, bila je početna točka ekstenzivnog istraživanja kojim je umjetnik, krenuvši od svog djetinjstva u Teheranu, krećući se putevima Pokreta nesvrstanih, premostio ustanovljene granice.

Prateći geografsku rasprostranjenost i distribuciju Profesora Baltazara diljem svijeta, ovo je istraživanje vremenski podsjetnik na utjecaj Pokreta nesvrstanih čiji su članovi odbili prikloniti se Zapadu ili Istoku djelujući protiv kolonijalizma i rasizma. Umjetnik posebno ističe izjavu indijskog premijera Jawaharlala Nehrua: ˝Postao sam queer mješavina Istoka i Zapada; svugdje stranac, nikad kod kuće.˝

Djeca mogu uživati dogodovštinama slavnog izumitelja kroz odabrane epizode (Foto: Juraj Vuglač)

Umjetničko istraživanje Behzada Khosravija Noorija uokviruju dva filma koja zahvaćaju njegov terenski rad u nekoliko posjeta Zagrebu i Beogradu, ali i osnovne tematske smjernice istraživanja: povijest pokreta Nesvrstanih, povijest Zagrebačke škole animiranog filma, javna spomenička baština u Jugoslaviji i kontekst nastanka animiranog filma Profesor Baltazar. Ključnu ulogu ima niz sugovornika (povjesničari i povjesničari umjetnosti, animatori, filmski teoretičari) koji kritički sagledavaju i interpretiraju navedene teme. Filmovi reprezentiraju umjetnikovu autsajdersku poziciju kojom projekt inicijalno teži približiti primarno međunarodnoj publici (u Švedskoj i Rumunjskoj). U samom začetku projekta izložba u Zagrebu zamišljena je kao završna destinacija kojom se priča o Profesoru Baltazaru vraća kući te domaću publiku suočava s lokalno poznatom temom interpretiranom na nov način. Živopisni razgovori s protagonistima filma i arhivski videomaterijal i fotomaterijal ujedno su didaktični i kritični te otvaraju neka nova mjesta za diskusiju o isprepletenosti umjetničke produkcije i političke propagande. U filmove je suptilno utkana i osobna priča koja aludira na odrastanje u Iranu, političku poziciju Irana u pokretu Nesvrstanih te animiranu umjetničku produkciju iz tog perioda.

Ovaj projekt u Zagrebu dobiva novu dimenziju jer se skulpturalna instalacija poklanja na trajno javno korištenje, a sam proces donacije postaje nova etapa u finalizaciji umjetničkog rada. Spomenik nevidljivom građaninu svakodnevno će se aktivirati dječjom igrom i tako bar djelomično oživjeti jedan segment Baltazarova svijeta.

(Foto: Juraj Vuglač)

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More