prvo slovo kulture

Požar je ugašen, ali život u Splitu je i dalje opasan po zdravlje – zašto nas muljaju?

Požar je protutnjao Splitom i mediji su se, čim je zgarište prestalo žariti, okrenuli drugim atraktivnim temama… i kiselim krastavcima. Manje od tjedan dana kasnije, posljedicama katastrofe ne bavi se više nitko: možete to provjeriti i sami, jednostavnim testom – upišite u tražilicu “požar, split, kvaliteta zraka” i svi članci koje će se o tome izlistati, šturi su i objavljeni davno.

Da ova tema zaslužuje više pažnje nego što su joj senzacionalizmom pogonjeni mediji skloni posvetiti, svjesni su svi koji ovih dana borave u Splitu. Plaže na Žnjanu zasute su pepelom, kupači iz mora izlaze prekriveni sitnim crnim komadićima ugljena. U istočnim kvartovima u gradu osjeća se teški smrad nagorenog odlagališta otpada na Karepovcu.

No, problem seže dalje od neugodnih olfaktivnih iskustava. Alarm na uzbunu oglasio je Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša, tekstom koji je objavljen na njegovom blogu i koji je naslovljen dramatičnim pitanjem: Zar je kvaliteta zraka sa Karepovca doista zadovoljavajuća!? Odgovor koji Dobrović nudi je – rezolutno NE.

– Veliki interes javnosti u pogledu mogućeg štetnog utjecaja odmah je opovrgnula ravnateljica županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u srijedu kako su koncentracije plinova na odlagalištu i oko njega unutar dopuštenih vrijednosti te da nema opasnosti za zdravlje stanovništva. Slično je ponovio i ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić na ovotjednoj sjednici Vlade kada je poručio kako su se u Splitu provela mjerenja kvalitete zraka te da su sva pokazala da je kvaliteta zraka dobra i da nema opasnosti po građane.

Međutim, o kakvim mjerenjima se uopće radi? Jesu li uključeni svi relevantni parametri kvalitete zraka?, pita se Dobrović.

– Nažalost, odgovori nisu sjajni, mjerenja se odnose na prilično banalne spojeve SO2, NO2 i H2S, dok se uopće ne spominju spojevi i zagađivala daleko veće toksičnosti, a koji jesu itekako karakteristični za požare, pogotovo kada je riječ o odlagalištima, kaže Dobrović, opovrgavajući navode o zadovoljavajućoj kvaliteti zraka.

Prihvatljive koncentracije ovih spojeva ni po čemu ne jamče da u zraku nema benzopirena ili drugih predstavnika policikličkih aromatskih spojeva, ili dioksina i furana, drugih hlapivih organskih spojeva, te na koncu i teških metala, koji svi mogu biti očekivano prisutni u dimu koji se širi iz zapaljenog odlagališta.

– Ovi spojevi iznimno su toksični i njihova eventualna prisutnost i pri niskim koncentracijama izbila bi i najmanji temelj za tvrdnje kako opasnosti za zdravlje nema, zaključuje Dobrović.

Tko onda mulja? Nastavni zavod koji donosi procjene štetnosti, čini to ofrlje – nije usvojio analitičke metode i nije se akreditirao za njihovo mjerenje. Međutim, stručnjaci koji tamo rade, ako  savjesno rade svoj posao, ne bi smjeli olako donositi zaključke kako opasnosti za zdravlje nema, a uvid u kvalitetu zraka im se svodi na nekoliko jednostavnih zagađivala.

– To je ono što ja držim neodgovornim, kaže Dobrović.

Aktualni ministar zaštite okoliša primio je delegaciju iz Splita, pri čemu je razmatrana sanacija odlagališta Karepovac. Šalju se mirnije poruke, dugo planirana sanacija ide dalje, a ide i Lećevica – projekt velikog centra za zbrinjavanje otpada u zaleđu Kozjaka. Ni realizacija tog projekta nije bez mana.

– Split je izrazio želju da što manje participira u troškovima, a uopće se ne spominju uvjeti koje treba ispuniti da bi se sanacija financirala EU novcem. Ne spominje se ni to da će za nekoliko mjeseci biti zabranjeno odlaganje na svakom neusklađenom odlagalištu, pa tako i na Karepovcu. Zar doista misle sagraditi Centar u Lećevici do tada?, pita se bivši ministar, poručujući da je hitna uspostava odvojenog prikupljanja otpada, u što je uključen i biootpad te hitna uspostava reciklažnih dvorišta za opasni kućni otpad, nešto što grad mora napraviti ODMAH.

Bitno manje biootpada i opasnih tvari omogućuje da se obrada prije odlaganja na usklađenom odlagalištu može značajno pojednostaviti i svesti na svojevrsnu inspekciju i odvajanje eventualno zaostalih nedozvoljenih tvari. Jedino tako možemo financirati sanaciju Karepovca putem EU fondova.

– Drugačiji put znači trošiti gradske i nacionalne novce (bez učešća EU) i približiti se plaćanju penala zbog kršenja više obveza iz segmenta gospodarenja otpadom. Ne treba niti govoriti da se uspostava sustava odvojenog prikupljanja mogla načiniti davno prije, u tom slučaju bi i problem Karepovca bio daleko manji, što se posebno odnosi na uvjete požara, kaže u zaključku Dobrović.

Kao saborski zastupnik i član HGSS-a, bivši je ministar obećao da će se agilno zalagati za veća izdvajanja sredstava za stručno i tehničko usavršavanje vatrogasaca.

– To je najmanje što mogu učiniti uz iskrenu ljudsku zahvalnost, poručio je.

Maja Hrgović

Komentiraj ovaj tekst!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...