Thank You For The Dance: Ravno iz groba Cohen nas vraća srcu

If your life is burning well, poetry is just the ash.

Posthumni albumi nisu novost. Izvođači poput Jimija Hendrixa ili 2Paca ”izdali” su više albuma nakon smrti, negoli za života. No svaki put kad se pojavi novo ostvarenje preminulog izvođača postavi se i logično pitanje autentičnosti i poštivanja pokojnikovih želja. ”Thank You For The Dance”, petnaesti i ujedno posljednji studijski album Leonarda Cohena, nastao je uglavnom od vokalnih skica sa snimanja prethodna albuma ”You Want it Darker” objavljena 2016., samo devetnaest dana prije njegove smrti.

Poput tog albuma i posthumne zbirke pjesama ”The Flame”, i ovo je ostvarenje nadgledao njegov sin Adam, a to bi automatski trebalo jamčiti razinu autentičnosti koju primjerice nema ”Rubberband”, nedavni posthumni album Milesa Davisa. Međutim, čak i ako bez problema povjerujemo mlađem Cohenu da objavljivanje albuma ima blagoslov njegova oca, ostaje pitanje potrebe za takvim bisom nakon savršenog zatvaranja karijere s ”I Want It Darker”.

Nije riječ o tome da je ”Thank You For The Dance” posebno loš album. Ukusno aranžiran i iznimno koncizan, zanimljiviji je i cjelovitiji od nedavnih ”pravih” albuma, primjerice, ”Old Ideas” (2012) i ”Popular Problems” (2014), te je milostivo oslobođen radijske produkcije zaostale iz osamdesetih. No sve što se pojavljuje na njegovih smirenih, melankoličnih pola sata već je rečeno puno snažnije na ”I Want It Darker”. Ako je potonji album bio unaprijed pripremljena eulogija samom sebi, onda se ovaj doima kao zbirka salveta koje su pripomogle u njezinom pisanju.

Sve ovo ne znači da pasionirani obožavatelji Cohenova stvaralaštva neće naći dovoljno razloga za uživanje. ”Happens To The Heart” gotovo je jednako snažna kao bilo što s prethodnika, a naslovna pjesma funkcionira kao pametno osmišljen onostrani valcer. Ostatak albuma uglavnom sačinjavaju recitali, odnosno fragmenti pjesama koji su se našli i u ”The Flame”, a dojam je pojačan neskrivenom lomljivošću vokala koja je obilježila završno desetljeće Cohenove karijere. Iznimku od pravila osobnih pjesama kakve su dominirale na posljednjim albumima predstavlja ”Puppets”, izravno politička referenca na Holokaust te sklonost rezignaciji koja paradoksalno ni sama nije lišena klasičnog Cohenova cinizma.

Gledajući taj album odvojeno od prethodnika, ali u kontekstu Cohenove karijere često obilježene bizarnim, neočekivanim ili čak promašenim odlukama, njegova nedovršena priroda ne čini se ništa manje uobičajenom od neprimjerena, prenapuhana zvuka ”The Death of The Ladiesman”, jedine njegove suradnje sa zloglasnim majstorom ”wall of sound” Philom Spectorom ili robotske preciznosti ”I’m Your Man”. Čak iz groba, Cohen kao da poručuje da je unatoč svom tom dugotrajnom automitologiziranju oduvijek bio svjestan vlastite manjkave ljudskosti.

Sklonost kičastim aranžmanima i nepotrebnim pratećim vokalima začudo nikad nije posve narušila snagu njegove poezije koja živi i dalje u tih petnaest albuma rastegnutih u pedesetak godina. U tom smislu Cohen me oduvijek podsjećao na velikana našeg uglazbljenog pjesništva Arsena Dedića. Obojica su često hodali po nevidljivom raskrižju aranžmanskog nemara, kiča, egotripova i ne pretjerano skrivenog cinizma. Istodobno, unatoč tim jasno vidljivim nedostacima, uspijevali su stvarati glazbu koja se sa slušateljem bez problema povezuje na dubokoj osobnoj razini. Premda su im opusi – gledano kroz individualne trenutke – prepuni propusta, oni predstavljaju rijetko viđene cjeline tvrdoglavo osobnih i osebujnih vizija, ali s druge strane baš zbog tih mana univerzalno shvatljivih.

Upravo zato nekako i ne smeta što su mlađi i stariji Cohen ovim ”pokvarili” savršen nekrolog. Napokon, Leonard Cohen odlazio je i vraćao se na scenu nekoliko puta pa zašto ne i ovaj posljednji put da nas iz groba još jednom upozori na ”stvari koje se događaju srcu”.

Karlo Rafaneli

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More