Posljedice građanskog rata – strah, šutnja, mržnja

Već se na otvorenju prvog izdanja Festivala svjetske književnosti, sinoć u Zagrebačkom kazalištu mladih, vidjelo da književnost itekako ima svoju publiku.

Jedan od najvažnijih inozemnih gostiju, katalonski pisac Jaume Cabre, govorio je o svome opusu u dupkom ispunjenoj dvorani, pozorno praćen, iako su teme koje je pretresao razgovarajući sa Seidom Serdarevićem bile posve lišene populizma i razbibrižne površnosti.
Zadirući duboko u slojeve njegova najpoznatijeg proznog djela, Glasovi Pamana (romana koji povezuje prošlost i sadašnjost u priči o suočavanju s traumatičnim poglavljima katalonske povijesti), Cabre je govorio o pitanju nasilja i odmazde, osvete i oprosta, straha i šutnje, odgovornosti…

Ispričao je kako je na ideju za ovaj najprevođeniji roman napisan na katalonskom jeziku i objavljivan u milijunskim nakladama – a koji je kod nas objavila Fraktura u prijevodu Borisa Dumančića – dobio hodajući kroz zabačene planinske dijelove u Pirinejima i ondje otkrio skriveno selo, miljama daleko od civilizacije. U nj je, godinama kasnije, smjestio radnju ovoga romana koji govori o posljedicama građanskog rata u izoliranoj, maloj sredini. Bilo je zanimljivo čuti piščevo viđenje o “katalonskom pitanju” danas.

– Ostaci Frankovog režima i danas su prisutni u društvu. Od svega je ostao samo strah i šutnja. I u ovim desetljećima demokracije, ljudi su još uvijek skloni šutjeti o onome što se događalo prije pedeset, šezdeset godina, a ispod te šutnje je mržnja, povezana s činjenicom da su mnogi ostali bez svojih obitelji, da su im braća, roditelji, rođaci, pobijeni – govorio je Cabre, prozaik, scenarist i filolog koji svojim javnim angažmanom zagovara bolji tretman katalonskog jezika i koji je, pomalo konzervativno, zaplašen prijetnjom globalizacije koja osnažuje “pet-šest velikih jezika da uzmu prostor onim malima”.

Glasovi Pamana ustvari su romaneskna, fikcionalna posveta anonimnim, nepoznatim junacima koji prekidaju povijesnu šutnju i potiču suočavanje s mržnjom. Ovoj će temi danas biti posvećena i diskusija “Suočavanje s poviješću” koju u ZKM-u u 21 sat vodi Mirjana Rakić. Gosti su joj Jaume Cabre, Goce Smilevski i Ivana Simić Bodrožić.

Festival traje do 17. rujna, svi programi su besplatni, a za njegova se trajanja može pogledati i izložba crteža i i slika prema književnim motivima u foajeu ZKM-a. Afterpartiji su na Štrosu.

 Željko Špoljar

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...