“Planet Kožarić” još je uvijek uzbudljiva nepoznanica

Prava je šteta što se Ivan Kožarić nije pojavio sinoć na tribini koja je organizirana u KIC-u u čast njegovim recentnim međunarodnim uspjesima: bilo bi zanimljivo čuti pružaju li mu izložbe u Munchenu i Parizu ushićenje i u njegovoj devedeset drugoj.

Ali, nije se pojavio, baš kao što je za dlaku izbjegao nazočiti i najvećemu od uspjeha kojima je u čast bio priređen ovaj događaj: na svojoj velikoj retrospektivi u Munchenu, u Haus der Kunst, pojavio se nakon peripetija s putovnicom, iznenadivši sve koji su mislili da naposljetku neće uspjeti doći. Ali kad se jednom našao ondje, dočekala ga je plima radosti, kako je na tribini rekla Rada Iva Janković, jedna od kustosica tog velikog projekta.

Posljednjih mjeseci kipar Ivan Kožarić učvrstio je svoj kultni status na domaćoj likovnoj sceni nizom novih projekata: u travnju je, nakon dovršene restauracije, njegovo „Prizemljeno sunce“ vraćeno u Bogovićevu ulicu u Zagrebu, a u središtu grada postavljena je još jedna javna skulptura, „Crveni znak“; u Parizu bi uskoro trebala biti postavljena replika još jedne čuvene njegove skulpture, zagrebačkog spomenika Matošu; a na umjetnikov 92. rođendan, 10. lipnja ove godine, u Galeriji Forum otvorena je izložba njegovih novijih radova.

Najveća stvar je ipak retrospektiva Kožarićevih radova, održana u Münchenu, u muzeju Haus der Kunst – impozantna izložba obuhvatila je preko 400 radova, i to na površini od oko 2000 kvadratnih metara. Izložba, suorganizirana od zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, realizirana je na poziv direktora muzeja Okwuija Enwezora, istog onog koji ga je 2002., kao direktor kasselske Documente 11, pozvao da izloži cijeli sadržaj svog zagrebačkog atelijera, a prije godinu dana mu priredio izložbu u okviru pariškog Trijenala, u Palais de Tokyo.

– Na retrospektivi su se našli i noviji Kožarićevi radovi koji još nisu bili javno izlagani. Oni su pokazali da planet Kožarić nije još uvijek do kraja istražen – rekla je Rada Iva Janković koja je obiman kustoski posao u Haus der Kunst dijelila s Patriziom Dander, mladom kustosicom bogate profesionalne biografije, koja je prije Kožarića u Munchenu predstavila mlade skulptore. Radi Ivi Janković bilo je zanimljivo što su oni imali puno zajedničkog s Kožarićevim skulpturama: izgledali su gotovo kao njegovi sljedbenici, ali je istovremeno Kožarić djelovao kao najmlađi među njima.

Uz projekciju fotografija s izložbe, radovi su detaljno predstavljeni publici KIC-a. Snježana Pintarić rekla je kako je bila velika čast za MSU surađivati s Haus der Kunst, a dojmio ju je se i golemi entuzijazam  što ga je Okwui Enwezor pokazao prema Kožarićevu radu.

M. H.

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...