Novi stupanj održivosti: Ne znate kamo s božićnim drvcem? Pojedite ga

Prije kuhanja i pečenja vašeg božićnog drvca dobro je, naravno, znati s kojom vrstom imate posla - nemaju svi isti okus, a neki su i otrovni.

Ako ste umjesto umjetnog bora (“ajme ružne plastike”) ili zasađenog bora (“što ću s njim, nemam vrt”) opet kupili onaj odrezani, ispilani, uništeni i ubijeni, i dalje stignete dati svoj doprinos ekološkoj održivosti – bor možete servirati za ručak! “Kako pojesti božićno drvce” (“How to Eat Your Christmas Tree”) je knjiga recepata britanske kuharice Julije Georgallis, a donosi brojna jela u kojima su jela, smreka i bor glavni sastojci.

“Projekt sam 2015. godine započela s prijateljicom koji puno radi na održivosti. Zamolila me da surađujemo na projektu s hranom kao temom, a zbog blagdana koji su bili pred nama, odlučile smo se baš za Božić. U početku nismo bile sigurni možete li jesti svoje božićno drvce, ali – ispada da možete. Osnovale smo ‘klub za večeru’, ali godinu dana kasnije moja je prijateljica zatrudnjela i odlučila da više ne želi biti u kuhinji. Projekt sam vodila samostalno iduće četiri godine, pripremajući večere jednom godišnje. Svake godine recepti su se mijenjali, a ja sam, uživajući u pripremi, pomislila da bi bilo bolje podijeliti ih izvan svoje kuhinje i proširiti vijest malo dalje od 25 ljudi koji su mi godinama dolazili kao gosti”, ispričala je Julia Georgallis časopisu Modern Farmer.

“Jedenje božićnog drvca neće spasiti planet, ali ova se knjiga temelji na ideji da samo trebate početi razmišljati o tome” (Foto: Instagram)

“Ne znam zašto je to tako čudno, jer jedemo toliko različitih biljaka. Božić je lijepo doba godine, ali mislim da se na sve, uključujući i drvce, sada gleda kao na robu. S božićnim drvcem zapravo stavljamo sobne biljke u svoj dom. Ali o njima više ne razmišljamo kao o sobnim biljkama. Nekad davno smo imali rituale utemeljene u prirodi, sada smo samo jako fokusirani na trošenje”, ističe kuharica.

Sladoled od plave smreke

Knjiga sadrži više od trideset recepata, među kojima su “božićno konzervirana riba”, ukiseljene borove iglice te sladoled od bora i đumbira. “U nekim sam receptima koristila bambus, jer je poput kineskog, korejskog ili japanskog ekvivalenta zapadnjačkom božićnom drvcu. Postoje i poglavlja o tome kako Božić učiniti malo održivijim. Pišem o božićnom drvcu iz održivih izvora te nudim biljne alternative mojim receptima za meso i potičem čitatelje da kupuju meso koje se održivo uzgaja”, kaže Georgallis.

Julia je kuharica i spisateljica, a knjiga o jelima od bora joj je jedan od najdražih projekata (Foto: Instagram)

Prije kuhanja i pečenja vašeg božićnog drvca dobro je, naravno, znati s kojom vrstom imate posla – nemaju svi isti okus, a neki su i otrovni. “Jela je stvarno žustra i travnata, a koristila sam je u jelima koja zahtijevaju oštriji okus. Smreka je zaista iznenađujuća. U sladoledu kojeg radim daje okus vanilije. Sladoled od plave smreke zapravo je moj omiljeni recept. Otkrila sam da su neki od ranijih ekstrakata vanilije, poput umjetnih aroma, u sebi imali note smreke. Zatim, okus bora i njegov miris su dvije potpuno različite stvari. Okus mu je nježan i gotovo cvjetan”, priča Georgallis o razlikama koje je uočila u svom višegodišnjem pripremanju ovakvih jela.

[VIDEO] Priča o Jonu Foremanu: Fascinantna suradnja čovjeka i prirode

“Jedenje božićnog drvca neće spasiti planet, ali ova se knjiga temelji na ideji da samo trebate početi razmišljati o tome kako biste možda željeli ponovno upotrijebiti, reciklirati i ponovo prisvojiti sve, a to uključuje i vaše božićno drvce. Radi o uvođenju održivih promjena”, tvrdi kuharica te naglašava da svaki mali korak, ako ga učini veliki broj ljudi, može dovesti do značajnih rezultata. “Utjecaj na okoliš je ogroman. Ako pustimo da godišnje raste 40 milijuna stabala, umjesto da ih na Božić posiječemo i zalijepimo u svoje dnevne sobe, mogli bi apsorbirati 880 milijuna tona ugljika, što je ekvivalent globalnom zračnom prometu u jednoj godini ili učinku micanja s ceste svih automobila u Velikoj Britaniji sljedećih pet godina”, ističe.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More