Novi Novi Zagreb – Rast i posljedice modernističkog zoniranja

Koraci grada. Novi Novi Zagreb, Sonja Leboš (ur.). Zagreb: Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII)

Iako objavljena krajem 2018. godine, publikacija Novi Novi Zagreb, drugo izdanje koje je izašlo u okviru kustoskih i urbanološko-filmoloških istraživanja Koraci grada predstavljena je nedavno u zagrebačkoj Booksi. Publikacija obuhvaća tekstovе autoricа Marije Perkec, Patricie Počanić, Nives Sertić, Lane Pukanić te jedan od umjetničkih radova nastali u okviru ovog projekta čiji je autor Frane Rogić.

Prema riječima kustosice i urednice Sonja Leboš, prvotna inspiracija za publikaciju je rad Okviri metropole Vladimira Mattionija i Vedrana Mimice, dok druga perspektiva dolazi iz knjige Kvartovska spika etnologinje i kulturne antropologinje Valentine Gulin Zrnić. Prema teoriji francuskog marksističkog filozofa i sociologa Henrija Lefebvrea, “proizvodnja“ Novoga Zagreba u socijalizmu može se vezati uz ideju o nastajanju dijela grada “novoga društva, novoga čovjeka, novoga vremena“. Smjernice i “proizvodnju“ prostora i svakodnevice daje kratki dokumentarni film Raste grad Dragutina Vunaka (1967.) koji prikazuje paradigmu iz 1950-ih i 1960-ih godina o urbanom razvoju grada Zagreba. Vizualni citati iz ovog filma dio su publikacije.

Industrijski razvoj i naglo povećanje broja stanovnika doveli su do velikih potreba za novim stambenim i industrijskim prostorima. Grad se ubrzano širi preko rijeke, koja je do tada bila doživljavana kao prepreka razvoju na jug.  Zagreb raste za stotine tisuća novih stanovnika. Prema Lefebvreu, spacijalnost se najbolje može shvatiti kao trijada koja povezuje fizičke, mentalne i društvene aspekte prostora. Lefebvre smatra da su vidljive posljedice Le Corbusierova ukidanja ulice u novim četvrtima:b„gašenje cjelokupnog života, svođenje grada na ‘spavaonicu’, izopačena funkcionalizacija egzistencije“. Ulica sadrži funkcije koje je Le Corbusier zanemario: informativnu funkciju, simboličnu funkciju i zabavnu funkciju:

“Na njoj se igra, na njoj se uči. Ulica je nered. Svi elementi urbanog života, na drugom mjestu ukočeni u čvrstom i suvišnom redu, oslobađaju se i guraju po ulicama i kroz ulice prema centrima…“ Henri Lefebvre, Urbana revolucija, 1974.

Fokus svih tekstova je na rezidencijalnom dijelu Zagreba koji i 65 godina nakon gradnje imenujemo Novim, kao i na negativnu posljedicu modernističkog zoniranja. Kada govorimo o Novom Zagrebu ne podrazumijevamo samo južni dio grada, nego i industrijske zone koji su se paralelno razvijale. Umjetnički rad Frane Rogića naslovljen Snađi se, druže umjetniče! u dva djela – grafička novela i performativne intervencije u javnom prostoru – je umjetnički projekt o bilježenje Žitnjaku. Jedno od glavnih pitanja kojima se projekt bavi je marginalizacije u industrijskoj zoni. Žitnjak je centar periferije koji do danas nije prometno povezan i dio grada u kojem ne postoji nikakav dodatni sadržaj (izuzetak je umjetnička organizacija Atelieri Žitnjak) zbog kojeg  bi dolazili ljudi iz drugih dijelova grada, osim zbog posao.

Tekst Marijе Perkec govori o klasno-rodnim odrednicama stanovanja i nevidljivoj ženskoj svakodnevici u socijalizmu kroz analizu dokumentarnih filmova: Od 3 do 22 (1966.) Kreše Golika i Nezaposlena žena s djecom (1986.) Krste Papića. Tekst približava čitatelju modernističku organizaciju kućanstva i prostora doma koji u socijalizmu počinje predstavljati različiti prostor za muškaraca i ženu – javno je bilo muško, a privatno žensko. Također, bavi se društveno prihvatljivom slikom žena radnica i žena odgajateljica. Naslov filma Od 3 do 22 odnosi se na razdoblje dana siromašne radnice iz zagrebačke periferije Smilje Glavaš, dok Nezaposlena žena s djecom govori o Danici Miletić, nezaposlenoj inženjerki geologije te samohranoj majci. Dvije protagonistice bore se s različitim problemima: kultura stanovanja prve jest kultura stambene bijede u „divljem“, nehigijenskom naselju i predstavlja „nevelgradskim načinom života“ dok druga nema mogućnost prijeći u „veću“ društvenu klasu.

Patricia Počanić piše o umjetnosti u javnom prostoru (Novog) Zagreba te daje kronološki pregled djelovanja Studentskog centra kao središta kulturnih zbivanja i proizvodnje suvremenih umjetničkih praksi tijekom 1960-ih i 1970-ih. Osim toga spominje i MM Centra pod vodstvom Ivana Ladislava Galete, jednu od rijetkih kulturnih institucija koja je 1970.-ih i početkom 1980.-ih godina organizirala akcije u kulturno zapostavljenim dijelovima Novog Zagreba. Na ovu temu se nadovezuje tekst  “O ‘O MM‘“ Nives Sertić, detaljnija kronologija djelovanja MM-a od osnutka 1976. godine. Publikaciju zaokružuje tekst Lane Pukanić “Ljubavnice i druga tijela“ o projektu Dva stupnja umjetničkog kolektiva Ljubavnice, predstavljen 2017. u Galerije umjetnina u Splitu te 2018. u zagrebačkom Pogonu.

Ova publikacija još je jedan doprinos u nizu urbanološko-filmoloških istraživanja „Grad: Film“ koji je postao dugoročni projekt Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII). Veoma značajan element su i filmska istraživanja u urbanom i korištenje filma kao elementa društvene dinamike. Filmska umjetnost ujedinila je arhitektonsko, urbanističko i antropološko kreiranje grada, a na filmu je grad predstavljen ne samo kao suma svojih fizičkih dijelova nego kao skup živog tkiva, svakodnevnih aktivnosti i javnih spektakla. Također, daje publikacija daje uvid u djelovanje umjetničke zajednice od razdoblja socijalističkog modernizma do danas, današnju marginalizaciju u industrijskoj zoni, kao i zaštitu urbanog koncepta Novog Zagreba.

Diskurs grada u socijalizmu bio je prije svega kritički diskurs u kojem su sudjelovali arhitekti, urbanisti, ali i pisci, teoretičari i filozofi, a fokus je bio na stvaranju novog vokabulara za urbani prostor u suvremenom svijetu. Nažalost, današnji diskurs o gradu slika je onih koji ga vode – njegovog doživotnog gradonačelnika i njemu vjernih pristaša. Pokazalo se i da je sazrelo vrijeme publiciranja i predstavljanja ovakvih istraživanja javnosti koja u periodu zatišje oko novog GUP-a (nakon što izmjene i dopune GUP-a nisu prošle na sjednici zagrebačke Gradske skupštine) ima priliku zagrebati ispod površine i suočiti se s teoretskim i estetskim postavkama nastajanja Novog Zagreba.

Elena Koprtla

 

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More