Nova era narodnih predaja: Virtualno izdanje “Sjeverozapadnog vjetra” Zdenka Bašića

Narodna predaja se neće očuvati sama od sebe - netko bi trebao malo uprijeti da se priče naših baka izbore za svoje mjesto u ovoj buci ponude i blještavila. Srećom, tu je Zdenko Bašić sa svojim kreativnim timom!

Dobra ideja, puno strpljenja i taj famozni “svemir” bili su dovoljni za novo izdanje knjige “Sjeverozapadni vjetar” proslavljenog ilustratora i redatelja Zdenka Bašića, i to ono izdanje u kojem se nematerijalna kulturna baština (omiljeno Bašićevo područje djelovanja) spaja s digitalnim svijetom (omiljenim područjem djelovanja pridruženih mu programera i “ljudi od kompjutora”). Rezultat je, kako nam kaže Bašić, “igriva aplikacija” s izraženom kulturno-umjetničkom dimenzijom, svojevrsnim novim poglavljem jednog od njegovih najpoznatijih izdanja.

Digitalnu verziju “Sjeverozapadnog vjetra” preuzmi na Google Playu ili Apple Storeu, a možeš je podržati i na Kickstarteru!

“U ovoj fazi knjiga ima animacije, uz priče koje se klasično čitaju, ilustracije su dobile slojeve koji se rastvaraju žiroskopski. Čitatelj sada može čuti atmosferu šume i drugih mjesta pojedinih priča, čuti likove, a cijeli projekt razvijamo dalje. Uskoro pripremamo i zoom, te interaktivne karte koje će priče smjestiti u lokacije i mjesta od kuda pojedina bića potječu ili gdje žive. Na neki način, sve te priče iz nematerijalne kulturne baštine dobivaju novi oblik, novo mjesto, a čitatelji mogu postati i svojevrsni tragatelji za tim bićima”, priča nam Zdenko Bašić, a riječ entuzijazam ističe kao perjanicu priče.

“Posljednjih godinu dana softverski razvijamo platformu i cijeli projekt, ali isključivo na našem entuzijazmu, bez financijske potpore. Sada smo došli do prve finalne faze gdje ga možemo prezentirati i nadamo se da ćemo na neki način doći do publike. Zato smo krenuli i na Kickstarter gdje tražimo potporu, ali prvenstveno pričamo s ljudima o takvom projektu i izvan Hrvatske”, otkriva ilustrator te, uspoređujući rad na tiskanoj i digitalnoj slikovnici, ističe sličnosti i razlike u pristupu čitavoj priči.

“U svakom slučaju, to je drukčiji medij. Prvenstveno je digitalan, kompjuterski i potpuno je fiktivan dok mu se ne stvori oblik. Ovisi isključivo o programerima i tu smo kao grupa – kolege kao programeri i ja kao umjetnik – morali naći pravi način simbioze. Tu moram reći da je svemir napravio dobar posao i spojio nas u tom trenutku i na tom prostoru. Bez tog međusobnog timskog povjerenja ne bismo uspjeli ništa, jer baratamo potpuno različitim jezicima”, kaže Bašić o razlikama, a za sličnosti ističe – priča je uvijek priča, bez obzira na medij.

Zdenko Bašić: “Postajemo stanovnici zoološkog vrta… Samo ne znam tko kupuje kartu”

“Cilj nam je bio zadržati formu knjige, osjećaj čitanja i listanja, ali osloboditi njezinu magičnu dimenziju – i tu smo stvorili osnovu naše komunikacije. Omogućiti korisniku ući u sliku, zaviriti iza ilustracije, iza teksta, čuti atmosferu, slijediti zvukove stvorenja. I ono najvažnije što ovaj medij omogućava – interaktivnost. Interaktivnost u čitanju i doživljavanju, ali i u samom shvaćanju priče”, priča nam poznati ilustrator i dodaje da je naraciji pristupio upravo iz pozicije disleksije koja ga prati čitav život.

“Kao disleksično dijete, knjigama sam pristupao uvijek nelinearno. Nikada čitajući od početka do kraja – to ne radim niti unutar same stranice. A ovaj medij omogućava to, ali i korak dalje, štoviše, on to zahtijeva. Digitalna knjiga se može doživljavati u raznim smjerovima, listajući je prema karti, pronalaziti bića prema imenu ili samo slušajući slijediti ono zvukovno. To je bila osnovna konceptualna ideja, ali i osnovna nit vodilja, čitatelju stvoriti sasvim novi prostor za sagledavanje ovih priča, omogućiti mu da postane istraživač. A opet, knjiga kao aplikacija će reagirati na način na koji čitatelj drži aparat i otvarati žiroskopom slojeve ilustracija i dimenzije tog čudesnog svijeta”, kaže Bašić.

Moderni klinci i pucketanje vatre? #ajmoprobat

“To je njezina osnovna nadogradnja u odnosu na klasičnu knjigu, ali i ključni prirodni smjer osnovnog doživljaja samih priča. Koliko god možemo reći da danas tehnologijom odlazimo daleko od tih drevnih mudrosti i vremena, negdje im se zapravo i približavamo. Bake su te priče pričale neočekivano, nesputano i bez redoslijeda. Mi smo kao slušatelji u našoj mašti surfali po tim bakinim idejama, osluškujući pucketanje vatre i šum vjetra – koji sada modernim klincima postaje nepoznat. Opet, u jednom malom trenu dostupan i na ovim digitalnim stranicama, podsjećajući ih pritom kako je to čuti i doživjeti strah i uzbuđenje, pa možda jednom to ponovno požele pronaći i u stvarnom svijetu. Zato im ostavljamo i ove karte koje će ih do tamo ponovno uputiti”, priča nam ilustrator te iskreno priznaje da zapravo ne zna na koje su čitateljeve emocije i klikere najviše “pucali” u digitalizaciji. Vodio se, kaže, djetetom u sebi.

“Čitatelje podsjećamo kako je to čuti i doživjeti strah i uzbuđenje, pa možda jednom to ponovno požele pronaći i u stvarnom svijetu. Zato im ostavljamo i ove karte koje će ih do tamo ponovno uputiti”

“Teško mi je govoriti što bih trebao biti da bismo konkurirali, bojim se da nisam toliko mudar. Možda smo ovime i potpuno pogriješili, jer nismo radili ‘igricu’ kojoj bi se možda svi više veselili, nego smo otvarali digitalne stranice knjige. Ipak, vodio sam se djetetom u sebi, svime onime što me veselilo kada sam slušao te priče, a čega danas nedostaje. Kako zvuči lisica u mraku u toplim noćima veljače, dok sam osluškivao široko otvorenim očima kutove mraka nakon što bi baka pričala o nevidinčićima i pesiglavcima. Svim tim emocijama koje su iz toga izlazile. Čuđenje, strah, ali i izazov kako vidjeti tog pesiglavca u lisičjem plaču usred noći”, priča nam Bašić.

“To je ista ona mašta kojom su te priče opisivali i naši preci. Tako se u aplikaciji mogu čuti sve one životinje koje nas i dan danas još uvijek okružuju, čim malo iskoračimo iz buke gradova – gavranovo škljocanje, lavež srndaća i kosova pjesma sumraku, jelenovo zazivanje u jesen. Tko nam bolje od njih može ispričati i dočarati jezik vilenjaka i stvorenja iz sumraka?”, zaključuje istinski zaljubljenik u narodne predaje, priče i prekrasne vizuale.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More