prvo slovo kulture

Izložba “Nikola Tesla: Mind from the Future” spaja umjetnost, kreativnost i znanost

Godine 1492. Kolumbo je otkrio Ameriku. Na španjolskom dvoru su različito primili tu vijest. I dok su ga jedni slavili kao heroja, drugi su obezvrjeđivali njegov pothvat tvrdeći kako se sve dogodilo pukom slučajnošću. Priča kaže kako je Kolumbo izazvao svoje protivnike da postave jaje uspravno. Kada to nikome nije uspjelo, Kolumbo je razbio vrh jajeta i postavio ga uspravno. Naravno da su se protivnici bunili s tvrdnjom kako su i oni mogli napraviti isto, na što im je on jednostavno odgovorio: “zašto niste?” Time je dakako mislio: “zašto niste vi otkrili Ameriku ako je to tako jednostavno?”

Kolumbova Amerika za jednog od najvećih izumitelja ikad, Nikolu Teslu se ispostavila kao obećana zemlja. Shvatio je brzo kako u Europi neće uspjeti naći financijera za svoje ideje i izume, pa je Amerika početka 20. stoljeća, prepuna bogatih industrijalaca izgledala kao logičan izbor. No, kako nije uvijek jednostavno nalazio novac za svoje patente, jednom je prilikom (nakon što više od godinu dana nije uspio prodati patent), odlučio pribjeći – spektaklu. Tako je nastalo Teslino Kolumbovo jaje. Napravio je znanstveno – umjetnički eksperiment, iskoristio popularnost iluzionizma i implementirao ga u predstavljanje svoje ideje na potpuno drugačiji način. Princip izmjenične struje i dokazivanje okretnog magnetskog polja dokazao je jajetom koje stoji. Navedeno je učinilo da ondašnja publika shvati ono što iz njegovih prezentacija nisu uspijevali. Zahvaljujući tome i današnja publika može lakše osvijesti kako je Nikola Tesla puno više od izumitelja i znanstvenika.

”Da je Tesla danas živ sigurno bi bio umjetnik. Imamo primjer nečeg što kontekstualiziramo kao prvi device art – Kolumbovo jaje. Time dokazujem svoju tezu da je Tesla znanstvenik i umjetnik u jednom, ali ta je njegova znanstvena strana toliko jaka da je sve podredio njoj,” misli autorica koncepcije izložbe Nikola Tesla: Mind from the Future, filmska redateljica i animatorica Helena Bulaja Madunić. Tesla je njezina preokupacija već 11 godina, a kroz postav je pokazala i neka svoja promišljanja o velikom znanstveniku. Izložbu je zamislila, kako sama kaže, kao kulisu za animirani film, uključivši u njega 11 hrvatskih suvremenih umjetnika koji su svojim radovima interpretirali Teslin lik i djelo. U kružnom prostoru galerije instaliran je Hotel Budućnosti, po uzoru na nikad realizirani Gaudijev projekt Hotel Attraction, u kojem živi Teslin um zajedno s Teslinim i našim suvremenicima. Osim veze sa suvremenošću, možemo pratiti i Teslin životni put koji se isprepliće s kontekstom. Počinje tako od Smiljana i njegovog prvog poznatog izuma – turbine načinjene od hruštova, preko gimnazijskih dana u Karlovcu, do njegova boravka u New Yorku.

Vidimo nacrtane likove mnogih protagonista njujorškog društvenog života s kojima se Nikola Tesla družio, ali i čujemo rijetko spominjane priče. Jedna takva je o mađarskoj princezi Vilmi koja je bila i slikarica, ali i iznimno ekstravagantni lik. ”Imala je za ljubimce krokodila, zebru, medvjeda za koje je hotel Plaza dao cijeli kat i poseban lift”, objašnjava autorica te dodaje kako je upravo Vilma bila ona koja je naslikala jedini Teslin portret, nastao kada mu je dopustila da u njezin atelje postavi umjetnu rasvjetu. Ovaj događaj dospio je čak i u novine jer je to prvi put da se umjetna rasvjeta koristila za slikanje. Ovu priču priča na uho autorica svakom posjetitelju izložbe jer su audio vodiči neizostavan dio ove svojevrsne narativne instalacije.

Jedinstvenost ovakvog postava naglašava i ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka: ”U galerijama HDLU-a  nikada nismo imali priliku vidjeti ovako kompleksnu i produkcijski zahtjevnu izložbu. U Hrvatskoj nikad nije bila postavljena izložba ovakve razine koja uz to počiva na hrvatskim suvremenim umjetnicima.” HDLU je jedna od tri strane uključene u projekt, druga je autorica Bulaja Madunić, a treća produkcijska kuća Real Grupa. Upravo to javno – privatno partnerstvo omogućilo je ovakav složeni projekt. Organizatori imaju i velike planove za budućnost te bi izložbu trebala vidjeti i publika u Budimpešti, Pragu, Parizu i New Yorku – gradovima u kojima je Tesla boravio i stvarao. Dobra je to prilika i za ovih jedanaestero umjetnika čije će radove imati priliku vidjeti internacionalna publika. Riječ je o hrvatskim umjetnicima svih generacija koji su ujedno članovi HDLU-a. To su Ida Blažičko, Vitar Drinković, Nikola Vudrag, Pero Jelisić, Alma Trtovac, Ivana Ožetski, Patricija Purgar i Janko Ivčić, Alana Kajfež, Mile Blažević i Ivan Kujundžić. Oni su izradili razne umjetničke atrakcije koje su kreirane posebno za ovu izložbu.

”Nevjerojatno je da u Hrvatskoj danas, kada smo, kako kažu novine, na rubu ekonomske propasti (mada ja u to ne vjerujem jer sam upoznala generaciju koja nosi nešto više), uspjeli napravili nešto beskorisno, a opet toliko potrebno. Riječ je o umjetnosti, kreativnosti, čuvanju genijalnog impulsa u svakom od nas jer to je jedino što može donijeti novu budućnost. Kad postoji vizionarstvo, genijalnost, novaca ima, novci nisu problem. Ako nema toga, novac je uzaludan, novac je mrtvo tkivo. Bez nas ovaj svijet ne može dalje,” zaključila je Bulaja Madunić.

Bez sumnje je umjetnost, u svakom obliku, potrebna društvu. Kreativnost drugih je inspirativna, a time i ima i vizionarsku ulogu. Kao što Tesla inspirira izumitelje i znanstvenike već cijelo stoljeće, ali i umjetnike danas, zasigurno će i ovi umjetnici inspirirati nekog od posjetitelja. Pogotovo danas, kada nam se čini da je beskrajno teško uspjeti, Teslin životni put prava je inspiracija za put do uspjeha. Iz malog Smiljana Nikola Tesla se vinuo do vječnosti, bez pretjerivanja. Što god mislili o ovom postavu i “viziji Teslina uma”- kako sama autorica naziva koncept izložbe- kreativnost i stvaralački impuls joj se ne može osporiti. Mišljenja oko izložbe su već polarizirana. Za povjesničare umjetnosti i kustose ovaj će projekt sigurno biti diskutabilan, ali će bez sumnje biti edukativan. Međutim, dobro je da se ovakve izložbe postavljaju, da se uzburkava likovna scena, da se u galerije privlače i oni koji onamo rijetko zalaze. 

Maruša Stamać

Foto: M. Stamać i HDLU

Izložba je otvorena do 20. ožujka 2018. godine.

Ovaj doživljajni, futuristički spektakl na tragu vizije Nikole Tesle predstavlja desetogodišnji autorski rad svjetski priznate i nagrađivane autorice Helene Bulaje Madunić, kao i grupe međunarodnih umjetnika koji djeluju na području sinergije znanosti i umjetnosti spajajući film, animaciju, video umjetnost i tehničke inovacije. Međunarodni tim izložbe čine Max Pinucci i Elena DeglˈInnocenti te njihov tim iz toskanskih studija za dizajn i interaktivno pripovijedanje MBVision te Animation Lights Project, s bogatim iskustvom u koncipiranju inovativnih pripovjedno-izložbenih događanja kreiranih najsuvremenijim tehnologijama. U timu je i renomirani španjolski autor i kustos Miguel E. Delgado, jedan od glavnih kustosa najveće biografske izložbe o Nikoli Tesli, postavljene u Madridu 2014. godine. Za vizualni identitet izložbe, zaslužan je umjetnički kolektiv Organizam, u čijem sastavu djeluje dizajnerski studio Babushke pod vodstvom Marije Juze i Bernarde Cesar. Kazivačica Iva Silla, ilustratorica Hana Vrca, arhitektica Dinka Pavelić, spisateljica Nada Horvat, redatelj Lovro Krsnik, fotografski studio Romulić-Stojčić, modeler i projektant scenskih elemenata Marko Fuček, scenografkinja i animatorica Antonija Veljačić, savjetnik za zvuk Bojan Gagić, redatelj Branislav Brkić, neki su od bliskih suradnika i asistenata Helene Bulaje Madunić, koji su uz nju aktivno uključeni u pripremu izložbe.

Komentiraj ovaj tekst!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...