Odbjegli u ”Unorthodoxu” otvaraju oči u vremenu socijalne distance

You can ask, but you still have to choose the right answer. Salim, Estyin akademski kolega i knjižničar

Unorthodox (red. Maria Schrader) je prva Netflixova serija snimljena na jidišu. Intenzivan tempo četiri nastavka Unorthodoxa čini da malo tko uspije rasporediti gledanje na više od jednog dana, jer teško je čekati. Serija je samo djelomično snimljena prema autobiografskom romanu Deborah Feldman iz 2012. godine, Unorthodox: The Scandalous Rejection of My Hasidic Roots. Njujorški događaji iz serije donekle prate radnju romana, dok su događaji iz Berlina izmijenjeni, kao i ličnost protagonistice Esty iz tog perioda. Njezin put aplikacije za stipendiju i prijemni ispit na Akademiji osmišljeni su za potrebe serije. Studenti i profesori s raznih strana svijeta koji sviraju klasičnu glazbu predstavljaju multikulturalnost današnjeg Berlina. Sve veći broj mlađih Židova iz Izraela i New Yorka ‘vraća’ se u Berlin kako bi se bavili umjetnošću, učili i živjeli slobodno od nametnute tradicije. Oni između sebe koriste jidiš u nereligiozne svrhe. Feldman naglašava da to nije priča jedne osobe, već je društveni pokret. U romanu Exodus: A Memoir, koji je izdala 2014. opisuje svoj unutarnji put pronalaska sebe, nakon raskida veza s obitelji i religijom.

Esty (Shira Haas) ne osvećuje se niti išta raskrinkava. Želi svoj život podrediti onome što osjeća u nutrini, a ne živjeti kako je uvjeravaju da je zapisano u svetoj literaturi. Njoj nikad dozvoljena osobnost, navire spontano. Shvaća da je to i put i izazov društva izvan onog uskraćenih sloboda u kojem je rođena. Uplašeni mladić Yanky (u izvrsnoj izvedbi Amit Rahava) čije dijete nosi, nije primijetio njene potrebe i želje, kao ni osluhnuo njenu osobnost. Pokušavajući zadovoljiti pravila i tradiciju, u paničnom strahu, on je povrjeđuje sve dublje. Svekrva poput aždaje nadzire do kuda je mladi par došao po pitanju prokreacije. Doprinos povećanju kvote Židova u svijetu najbitnija je stavka u krugu gdje se ‘vrijednost’ žene mjeri količinom proizvedene djece.

Vrijeme koje pratimo u seriji je sadašnje, no naracija nije linearna. Paralelno Estyinoj adaptaciji u Berlinu saznajemo njezinu prošlost i životne uvjete prije odluke da napusti četvrt Williamsburg. Atmosferski su dobro prikazani rituali ortodoksnog židovstva; najmoćniji među njima – vjenčanje mladog para, pripremno ‘pranje’ i tradicionalno brijanje mladenkine kose. Pokreti drhtanja i euforija muških članova zajednice dok čitaju molitve snažan je momenat u prikazivanju njihovih života i habitusa. Skromna svakodnevna odjeća žena, muške halje, frizure, perike i krznene šubare doprinose sveukupnom dojmu svega onoga što je zapadnjacima začudno. Estyino postepeno ‘preodijevanje’ u modernu odjeću dolaskom u Berlin vidno odskače od onoga na što je do tada navikla. Upute, ‘pomagala’ ali i sama pojava židovske seksualne terapeutice i više su nego bizarni, a od prizora konzumiranja braka mladog para ledi se krv u žilama.

Njujorške situacije pomalo zastrašuju preispitujući kako je takvo što danas uopće moguće, dok su berlinske scene vrlo dirljive. Krupni kadrovi neposrednih Estyinih reakcija odvode nas u dubinu njenih psiholoških stanja, koje je Haas odlično odglumila. Yankyijev rođak i suputnik u potrazi za Esty, Moishe (Jeff Wilbusch), tragičan je lik razapet među dva svijeta, od kojih ni jednom ne pripada u cijelosti. Unatoč žustrim i brzim promjenama serija je puna emotivnih trenutaka. 

Današnje hasidske sekte podgrupe su ultraortodoksnog (Haredi) judaizma, poznatog po konzervativizmu i socijalnoj distanciranosti. Zajednica Satmar iz koje dolazi Esty, najveća je sekta koja broji oko petine svjetske populacije hasida. Osoba koja se odluči na odlazak, točnije bijeg iz ove zajednice, pored teške adaptacije suvremenom društvu, često je podvrgnuta prijetnjama i nasilju. Hasidska je zajednica u New Yorku vrlo politički moćna, što djelomično omogućuje i (slab) američki zakon. Sljedbenici skoro da i nemaju formalnog obrazovanja, no imaju svoju kvazi policiju koja ‘patrolira’ Williamsburgom kontrolirajući njihovo kretanje. Oni koji su se nakon bijega uspjeli snaći u vanjskom svijetu pomažu novim ‘bjeguncima’, djelujući unutar grupe Footsteps. Na Netflixu je dostupan i dokumentarac One of Us koji prati iskustva troje mladih hasida izbjeglih iz zajednicu. Na Netflixu se mogu pogledati i obje sezone izraelske serije Shtisel, priča o haredskoj obitelji iz Jeruzalema te Caliphate, švedska serija koja približava tretiranje žena raseljenih tradicionalnih muslimanskih kultura.

Karakter rođen i odgojen u strogoj izolaciji, ne poznaje mogućnosti ni funkcioniranje današnjih sistema na koje je većina navikla. Redateljica ističe kako Estyine reakcije i proces koji prolazi i nas snažno konfrontiraju s društvom u kojem živimo. Serija je iznimno poučna, a tema kojom se bavi sve je prisutnija u umjetnosti i medijima. Odbjegli hasidi mogu nam otvoriti oči u ova neobična izolacijska vremena, te nas potaknuti da i vlastiti život promislimo na novi način. Situacije koje smo navikli ne propitkivati dobivaju posve drugo svjetlo kada bivaju uskraćene, pa ih odjednom gledamo iz posve novih perspektiva.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More