Nastrane knjige za debeli hlad – nastavak četvrti

Nastavljamo s preporukama za ljetno štivo. Neki tijekom ljeta čitaju “stvari lagane”, a neki se odluče na nešto stručnije naslove. Svakome po zaslugama. U četvrtkom nastavku nastarnih knjiga za debeli hlad donosimo pet naslova Mateja Brečića, komunikologa i glavnog urednika portala Retorika.hr.

 Douglas Murray, Čudna smrt Europe

Iako ju je London Evening Standard pomalo pretenciozno proglasio političkom knjigom godine Čudna smrt Europe Douglasa Murraya je fantastična publicistička analiza u kojoj autor, kroz činjenice te statističke podatke, otvara oči čitateljima o već postojećoj smrti Europe koja se produbljuje u našem kroničnom nerazumijevanju političkih i društvenih odnosa od Drugog svjetskog rata pa sve do danas.

Suvremeni političari kao da olako prihvaćaju pomalo atipičan europski mir koji su gradili Winston Churchill ili Konrad Adenauer i to ne kroz prizmu ideje kažnjavanja, osvete i ponižavanja pobijeđenih kako navodi Joseph Ratzinger u svojoj knjizi Europa, njezini sadašnji i budući temelji već istinskim liderstvom te moralnim vrijednostima koje su crpili iz svoje kršćanske vjere koja je prošla kroz kušnje prosvjetiteljstva i koja se pročistila u sučeljavanju sa stranačkim izopačenjem prava i morala. Njihova im je vjera pomogla da ohrabre i da ponovno udahnu život razumu koji su ideološke tiranije podjarmile i iskrivile. Njihovo kršćanstvo ih nije udaljilo od razuma, već im ga je prosvijetlilo.

Široj javnosti poznat kao kolumnist Spectatora ili Wall Street Journala, Murray je i vrlo uspješan javni govornik koji se može pohvaliti raspravama u relevantnim političkim ustanovama, poput britanskog te europskog parlamenta ili američke Bijele kuće. Pobijanjem lažnih argumenata, nastalih na poticaj političkih elita, Murray oplemenjuje gole činjenice i argumente te ih pritom modificira u moralnu analizu zanimljivu široj javnosti.

 Niccolò Machiavelli, Vladar (Il Principe) 

Pet stoljeća nakon što su nastala najpoznatija djela Niccola Machiavellija, i danas se ista proučavaju i koriste kao svojevrsni putokazi za donošenje razboritih odluka i što kvalitetnije, odnosno uspješnije vladanje. Čitajući Machiavellijevog Vladara mnogi čitatelji kroz povijest bili su dovedeni na krivi put, čemu u prilog ide i izjava Jean-Jacques Rousseaua kako je “Machiavelli veliki republikanac koji je imao odreda loše i neupućene čitatelje”. Kao tajnik za vanjske i unutarnje poslove i rat u službi firentinske republike, Machiavelli na pragmatičan način promišlja o metodama vladanja, uz određenu simplifikaciju – “ako želiš vladati, moraš učiniti sve za stjecanje vlasti, a dok si na vlasti možeš kreirati dobre i korisne politike”, što je jedna od najkontroverznijih napisanih misli kroz povijest.

Tim Marshall, U okovima geografije : Deset zemljovida koji govore sve što morate znati o globalnoj politici 

Još jedna u nizu knjiga godine, autora Tima Marshalla, bivšeg britanskog inozemnog izvjestitelja, koja nudi odgovore na mnoga postavljena pitanja – Kina i njen kontinuirani rast, zašto se Europa nikada neće doista ujediniti, zbog čega je Putin toliko fokusiran na Krim te zašto su Sjedinjene Američke Države morale postati svjetska velesila? Odgovor je naravno – zbog geografije. Srednjim govornim stilom, ne ulazeći u stručnu terminologiju, Marshall drži čitatelja zainteresiranim kroz cijelo djelo jer svaka nova stranica otkriva drugačiji pogled na politiku i vojna osvajanja kroz povijest te koliko geografska obilježja svake zemlje uvjetuju njenu snagu, ali i slabosti prikazane na deset pomno odabranih zemljopisnih karata.

Ovaj televizijski analitičar je osnivač i urednik platforme thewhatandthewhy.com, popularne stranice za novinare, političare i analitičare s kojima dijeli svoj pogled na svjetska događanja, međunarodnu diplomaciju te političke poteze. Jednostavne analize koje, kao i njegovo djelo, otvaraju sasvim novo značenje pojma geografija, kojeg današnje generacije vežu isključivo uz nešto dosadniji osnovnoškolski i srednjoškolski predmet.

Joseph Ratzinger, Europa – njezini sadašnji i budući temelji 

Joseph Ratzinger, široj javnosti poznatiji kao papa Benedikt XVI., godinama je promišljao nad europskim procesima kroz prizmu politike, cjelokupnog društva i kulture te kao plod nastaje sjajno djelo ‘Europa – njezini sadašnji i budući temelji’. Nemjerljiv doprinos Katoličke crkve za zapadnu civilizaciju, iako postepeno minimaliziran u medijskom prostoru, pronalazimo u svim poljima ljudskog djelovanja. Američki povjesničar dr. Thomas Woods na samom početku knjige ‘Kako je Katolička crkva izgradila zapadnu civilizaciju‘ naglašava činjenicu da zapadna civilizacija Crkvi duguje uvođenje sustava sveučilišta, dobrotvorni rad, međunarodno pravo, razne znanosti, važna pravna načela i mnogo drugih stvari koje na većinu ne ostavlja neki upečatljiv dojam. Zapadna civilizacija duguje Crkvi mnogo više nego što većina ljudi, uključujući kršćane, uopće shvaća. Upravo ovo izdanje tome i služi – utvrđivanju temeljnih vrijednosti Europe, koji su u posljednje vrijeme uzdrmani, a opet stotinama godina postojani – kršćanski identitet, helenizam i rimsko pravo. Otvaraju se i ostala pitanja osim već spomenutog identiteta poput nastajanja Europe i njenih granica. Bez moralnih temelja politike Europske unije i naglašavanja duhovnih korijena Europe preostaju nam samo gospodarski interesi, a u tom su slučaju unutarnja i vanjska politika prepuštene kaosu.

Victor Hugo, Zvonar crkve Notre-Dame 

Iako upitnog retoričkog diskursa, u posljednjih nekoliko mjeseci stanovnici Pariza, ali i cijele Europe zasigurno promišljaju o izjavi Warrena Hollistera koji navodi: Po mom sudu, tkogod epohu koja je iznjedrila katedralu u Chartresu, ‘izumila’ parlament i sveučilište, naziva mračnom, ili je mentalno retardiran, ili je velika neznalica. Upravo je mnogima i roman kojeg je izdao francuski pisac Victor Hugo sredstvo promišljanja jer je enormna popularnost navedenog romana u tadašnjoj Francuskoj potaknula svijest o važnosti očuvanja povijesne baštine te neogotičke arhitekture.

Iako požar zasigurno nije trenutak za analizu retorike, već pomalo zaboravljeni francuski predsjednički kandidat François Fillon u kratkom obraćanju putem Twittera navodi  ‘Notre-Dame je u plamenu, a Pariz u suzama. Toliko smo ga voljeli. Ponovno ćemo ga izgraditi.’ U tom trenutku nije samo Pariz u suzama, čitava Europa i svijet uživo su pratili događaje oko pariške katedrale, oko čuvenog simbola zapadne civilizacije. Istina, ponovno ćemo ga izgraditi, no ova izjava sadrži dublje značenje – ponovna gradnja Europe preko izazova koji nas očekuju u idućem razdoblju.

 

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...