Napušteni gradski lokali spomenici su propuštenim prilikama za kulturu i dizajn

Osnovan 2010. godine, Dan D se iznenađujuće brzo prometnuo u punokrvni regionalni festival dizajna koji otvara prostor za prezentiranje vrhunske dizajnerske produkcije iz Hrvatske i regije, kao i afirmiranje mladih autora kroz izlagački program (D-izložba, D-market, D-industrija), obilno praćen predavanjima, diskusijama i radionicama.

Ove godine, Dan D će “okupirati” industrijsku zonu TŽV Gredelj od 14. do 16. lipnja, dok će se popratna festivalska događanja odvijati čitav tjedan, od 10. do16. lipnja, u napuštenim gradskim lokalima po središtu Zagreba, privremeno dodijeljenima mladim dizajnerima i umjetnicima.

Tema Dana D 2013. je Dizajn i grad, a ovo su neka od pitanja na koja će festival nuditi odgovore: na koje sve načine dizajn mijenja lica gradova u kojima živimo, kako dizajn okupira našu pažnju i utječe na naše ponašanje u javnom prostoru, na koje načine vizualno komuniciranje u prostoru grada provocira i potiče javnu diskusiju o bitnim temama; kako dizajn mapira grad.

O Danu D razgovarali smo s Ivanom Borovnjak, programskom direktoricom i predsjednicom Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) te Markom Golubom, programskim direktorom ovogodišnjeg festivala.

Ovo je treća godina od osnutka ove manifestacije. Koliko se dugo stvarala ideja o Danu D, prije nego je realizirana – i je li ona dosad uspjela ostvariti zadane ciljeve?

– Prvi Dan D održan je 2010. godine, a ideja festivala proizašla je iz neformalne komunikacije s Pepermintom, do danas suorganizatorom festivala. Namjera je bila kroz ovakav tip događanja animirati mlade dizajnere na aktivniju participaciju u kreiranju slike o dizajnu. Nakon toga, osnovni koncept festivala osmislili smo zajedno. Festival se programski i konceptualno itekako razvijao u ove četiri godine, ali partnerstvo i međusobna podrška održali su se do danas – Pepermint se kao producent i dalje bavi infrastrukturom i organizacijom zabavnog dijela programa, a HDD koncipiranjem programa koji uključuje izložbe, gostovanja, umrežavanje s institucijama, inicijativama i autorima iz regije itd. Dan D utoliko predstavlja svojevrsnu mrežu koja funkcionira po principu uzajamnosti, i sasvim sigurno ne bi bio održiv bez stalne komunikacije i suradnje s obrazovnim institucijama poput Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, od ove godine UMAS-a, TTF-a, APURI-a i Akademije lepih umetnosti iz Beograda kao i srodnim inicijativama iz Hrvatske i susjednih zemalja (Mikser, Public Room i drugi), udrugama koje su se pridružile festivalu s vlastitim programima i konačno – mladim dizajnerima i dizajnericama, koji ne samo da sudjeluju kao izlagači, već je dio njih i aktivno uključen u samu produkciju Dana D. Tako smo primjerice ovogodišnje izdanje započeli sustavno pripremati nizom mentoriranih radionica za studente i mlade profesionalce, a njihov je rezultat vizualno veoma atraktivan festivalski identitet i postav.

Jezgru cijele priče čini HDD. Kako funkcionira “back stage”; kako izgleda rad na organizaciji?

– HDD je strukovna udruga, bez većeg hladnog pogona i sa samo jednom zaposlenom osobom. Jezgru tima čine entuzijasti, profesionalci koji osmišljavaju i koordiniraju program festivala, s fleksibilnim ulogama, te smo često svi involvirani u stvaranje festivala bilo kao autori, bilo kao kustosi, moderatori, voditelji i slično. Bitno je, međutim, naglasiti kako Dan D pokušavamo oformiti kao mjesto okupljanja, svojevrsno žarište povezivanja s udrugama, inicijativama, institucijama i individualcima na temelju sličnih ciljeva i interesa. To se prirodno događa, npr. s već spomenutim festivalima, izložbama i fakultetima. Istu stvar stimuliramo i sa samom središnjom žiriranom izložbom mladih dizajnera, koja je zamišljena kao mjesto komunikacije, razmjene iskustava i upoznavanja, povezivanja s mogućim klijentima ili razgovora sa slučajnim prolaznicima. Svi navedeni akteri značajan su dio slagalice koji na kraju rezultira festivalom.

Programsko i vremensko proširivanje Dana D je očito znak njegovog razvoja na bolje. Koliko ga dugo pripremate unaprijed?

– Svako iduće izdanje festivala počinjemo planirati već nakon što zatvorimo ono aktualno, budući da nas svako novo iskustvo vodi do novih pitanja, novih ideja i novih mogućnosti koje se jednostavno ukažu u samom procesu realizacije, bilo u smislu ljudi, slučajnih susreta, sretnih konstelacija, ili čitavih novih projekata.

S obzirom na temu, nije slučajno da je središnji dio festivala smješten u industrijski prostor Gredelja.

– Privremeno nastanjivanje u velikom napuštenom kompleksu Gredelj u suradnji sa Zagrebačkim holdingom, svojevrsna je manifestacija želje da se ovakav prostor iskoristi na trajnu korist građana u smislenije svrhe, negoli što je to slučaj sada.

Zašto su baš napušteni gradski lokali dobili tu čast da ugoste dijelove programa Dana D?

– Napušteni gradski lokali aktualna su tema već godinama. Njihov je potencijal naočigled velik, ali su oni često zbog neriješenih vlasničkih odnosa, čemu smo posvjedočili i u procesu dobivanja dozvola za njihovo korištenje, građanima i kulturnim inicijativama nedostupni. Unatoč nastojanjima da se aktivira što veći broj takvih prostora u centru, ove godine uspjeli smo ih upogoniti svega 4 u užem centru. U njima će se za vrijeme festivala privremeno nastaniti nekoliko zagrebačkih umjetnika, te će poslužiti kao svojevrstan test za njihovo korištenje tijekom budućih festivala. Osim napuštenih prostora, novost ovogodišnjeg izdanja festivala je i tzv. Program D-studio i D-shops, u okviru kojeg će se manjim eventima i otvorenim vratima predstaviti javnosti dizajnerski uredi i trgovine.

Čini se da je posljednjih godina hrvatski produkt dizajn dobio na važnosti, da je izvojevao vidljivost i prepoznatljivost. Je li zbilja tako, događa li se to napokon popularizacija produkt dizajna?

– Svakako, interes javnosti za produkt dizajn u zemlji iz godine u godinu raste. Hrvatsko dizajnersko društvo sustavno radi na tome da se produkt dizajn popularizira kroz brojne programe i inicijative. Svjedoci smo i nekoliko sjajnih primjera proizvođača koji su u posljednje vrijeme izgradili prepoznatljive brendove kroz suradnju s dizajnerima. Neki od njih predstavit će se i na ovogodišnjem Danu D u okviru programa D-industrija.

Što kanite postići Diskurzivnim programom? Imate li ikakve smjernice za sudionike ili ih puštate da sami određuju tok programa?

– Diskurzivni program se, kao i prošlih godina, bazira na dvije velike programske cjeline. U okviru Radnog Dana D, u petak 14. lipnja održat će se niz prezentacija projekata vezanih za dizajn i poduzetništvo. Posebne programske cjeline ovog dana vezane su za mlade autore i njihove prezentacije u okviru D-izložbe, a vodit će se zanimljivi razgovori sa renomiranim dizajnerima, teoretičarima dizajna i predstavnicima relevantnih gradskih i državnih institucija na temu Nacionalne strategije dizajna i ulozi dizajna u edukaciji. Druga programska cjelina vezuje se za subotnji program, u kojem gostuju brojni domaći i inozemni predavači. Cijela subota bit će posvećena temi festivala Dizajn i grad, unutar koje će se govoriti o specifičnim prenamjenama gradskih napuštenih lokaliteta i njihovom potencijalu za korištenje u kontekstu kreativnih industrija, te brojnim dizajnerskim i umjetničkim inicijativama koje uključuju drugačije promišljanje grada u kontekstu ovih disciplina.

Koja imena biste htjeli naglasiti kao pozivnicu za ljubitelje i poznavatelje dizajna?

– Nekoliko je zanimljivih imena koji tvore ovogodišnji program. Posebno smo ponosni na ovogodišnji diskurzivni program, koji uključuje zaista značajne teoretičare i dizajnere iz Europe. U izložbenom programu, uz renomirane institucije i autore, nekoliko je imena koja će tek stupiti na scenu. Svaki od ovih dijelova programa naći će zasigurno svoju publiku, te nije potrebno izvlačiti iz rukava pojedinačna imena.

Ovogodišnja tema Dana D je “Dizajn i grad”, referirajući se na dizajn i javni gradski prostor. Grad i dizajn: tko koga više treba ili jedno bez drugog ne ide u današnje vrijeme?

– Upravo na takva pitanja kroz kritički odnos prema temi želimo odgovoriti ovogodišnjim festivalom, a zaključke prepuštamo posjetiteljima.

Antonia Matković

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More