Najbolje od Arteista u svibnju: kulturocid, super žene, smijeh i kratke priče

Nakon što ste nam slali poruke oduševljenja za naš izbor najčitanijih članaka u travnju odlučili smo nastaviti u revijalnom tonu. Donosimo sedam veličanstvenih iz svibnja.

1. Afera Meštrovićev paviljon

Nakon što se oplakala magnolija, nakon što su svi koji išta znače na polju arhitekture, urbanizma i zaštite spomenika poslali svoje službene dopise (većinom upozoravajući na radove iza kojih ne stoji transparentna dokumentacija niti službene dozvole), naša je Barbara Vujanović, autorica knjige Meštrovićev znak u Zagrebu i kustosica u Atelieru Meštrović, pedantno i stručno u razgovoru s povjesničarom umjetnosti Marom Grbićem i konzervatorom-restauratorom Hrvojem Malinarom – oslanjajući se pritom na istraživanja Ane Deanović – razjasnila mnoge nedoumice oko obrade i obnove Meštrovićevog kamena. Prije bilo kakve polemike o Domu likovnih umjetnosti, svakako se obrazujte u najčitanijem članku mjeseca koji je do sada otvorilo preko 3100 ljudi. Ponekad se i kultura može (nažalost iz tragičnih pobuda) razmetati ovakvom čitanošću.

2. Vedrana Klepica

Arteistova najdugoviječnija suradnica, britka i neposredna kazališna kritičarka Anđela Vidović osim što piše must read kritike najnovijih kazališnih komada iz raznih krajeva Hrvatske, povremeno se upusti u intervjuiranje. Premda rijetki biseri, njezini su intervjui redovito najčitaniji tekstovi na Arteistu. Ovaj put sugovornica joj je bila Vedrana Klepica, autorica čiji su dramski tekstovi izvođeni od Melbournea, Belfasta pa sve do Zagreba. Na trenutke bolno iskrena, Vedrana je progovorila o univerzalnom buntu koji je tjera naprijed.

3. Dorta Jagić

Odmah nakon Vedrane po čitanosti slijedi Dorta. Mladi pjesnik Luka Tripalo, najnoviji Arteistov ulov iz bazena kulturne i pismene mladosti, nije dobio nimalo lak zadatak. Ipak, razgovarati s našom nagrađivanom pjesnikinjom koja je nedavno izdala novu zbirku Veće od kuće – pošlo mu je itekako za rukom. Jedan od onih intervjua u kojima podjednako uživate u eruditskim pitanjima i poetičnim odgovorima.

Ja sam pisac krajolika: s djetinjim ću užitkom pisati o dramatičnim krajolicima. Zato je i nastao spomenuti putopis, nokturno gdje postavljam pitanja: tko je to danas putopisac? Što je za njega krajolik? Zašto se danas putopisac srami zaneseno govoriti o krajoliku? Zašto obavezno mora biti ironičan da bi bio ozbiljan?

Dorta Jagić, svibanj 2018.

4. Adam Curtis

Znameniti britanski novinar, filmaš i kritički teoretičar Adam Curtis, najpoznatiji po suradnji s BBC-jem te filmovima i miniserijama Pandorina kutija (Pandora’s Box, 1992), Stoljeće sebstva (The Century of Self, 2002) te filmu Hipernormalizacija (HyperNormalisation, 2016) gostovao je kod Srećka Horvata u Filozofskom teatru. Hrabren Dobrotić minuciozno je prenio najzanimljivije momente iz HNK u kojem se razgovor vrtio oko Brexita, društvenih mreža, narcizma i aktivizma, duhova prošlosti u umjetnoj inteligenciji, ali i novinarstva koje ne treba nužno pozivati na djelovanje. Teme su to koje vas nisu ostavile ravnodušnima. Marljivo ste klikali i Dobrotićev tekst doveli na visoko treće mjesto čitanosti u svibnju. Dovoljno argumenata za one koji su propustili.

5. Schunkove grafike i fratri

Iako je karikatura bila vrlo popularan i važan način izražavanja od sredine 19. i tijekom 20. stoljeća (uglavnom do Drugog svjetskog rata), kasnija desetljeća pokazuju nam koliko ona postaje marginaliziran način likovnog izražavanja. Jedan od razloga je i pad kvalitete tiskanih medija. Tiskani mediji sve manje i gotovo uopće ne objavljuju karikature. Na njihovo nekadašnje mjesto postavljaju se reklame i oglasi. Upravo zato je povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević dobila zeleno svjetlo kada je predložila temu “Fratri u zgodama i nezgodama” fra Tomislava Brkovića. Arteist voli raznovrsne teme, a vi ih, kako kaže stistika, dobro čitate. Smijeha, grafika i karikatura nikad dosta. Uživajte u “Fratrima” i svim njihovim izdanjima.

6. Kolumne Maje Hrgović

Podijelimo s vremena na vrijeme s vama i neke stare, svevremenske zapise naših kultnih kolumnista. Nije čudo da dobri tekstovi izazovu uvijek neke rasprave i nove poglede. Kroz svibanj smo podijelili Čuvaj se moje gladi i Biti novinarka u Hrvatskoj dugogodišnje Arteistove glavne urednice Maje Hrgović. Dok priželjkujemo njezine nove tekstove tješimo se / vas nekim Majinim dobrim uratcima iz ne tako davne prošlosti.

U vrijeme kad je novinarstvo ustupilo mjesto plaćeništvu, kad umjesto za javni interes radimo za korporacije i mutni kapital, kad su urednici pijuni na šahovskoj ploči politike i korporacija – trsiti se biti pošten prema sebi i prema poslu koji radiš doima se kao naivna, arhaična donkihotovština. Ali i još više od toga – kao bezumni mazohizam.

7. Kratke priče

U ovoj godini gotovo mazohistički, još jače nego dosad, Arteist prkosi nepovoljnim okolnostima na kulturnoj sceni i jača poziciju vodećeg portala za kulturu i društvo, i to kroz intenziviranje fokusa na knjigu, književnost i nakladništvo. Baš zbog toga, a zahvaljujući vašim upitima i entuzijazmu, odlučili smo u ožujku 2018. ponovno oživjeti Arteistov natječaj za kratku priču. kad god objavimo priču čita se k’o luda. Kratkopričaši, do sredine prosinca nam šaljite koliko god želite priča, a vi koji više volite čitati nemojte se zakinuti za ove poslastice koje ćemo propisno i nagraditi.

 

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...