Moderne knjige su paranoičnije i manje emotivne

Knjige su tijekom posljednjih 40 godina postale paranoičnije i manje emocionalne, a emocije koje se pojavljuju u knjigama uglavnom su vezane za važne događaje u svijetu, sudeći prema analizi koju su priveli istraživači sveučilišta u engleskom Bristolu.

Akademici tvrde da moderna književnost ima osjetno manje emocija nego knjige koje su se izdavale prije stotinjak godina: analizirali su koliko se često riječi koje izražavaju bijes, gađenje, strah, radost, tugu i iznenađenje pojavljivale u više od pet milijuna izdanje objavljenih između 1900. i 2000. godine. Sudeći prema rezultatima istraživanja kojeg je vodio Alberto Acerbi sa sveučilišta u Bristolu, prosječna knjiga objavljena na početku 20. stoljeća imala je 14 posto više emotivnog sadržaja nego romani na početku novog stoljeća.

Drugim riječima, prosječna knjiga objavljena na početku 20. stoljeća bila je 1.24 puta emotivnija od prosječna knjige iz 2000. godine. ovo znači da ako je knjiga s početka 20. stoljeća imala tisuću emotivnih riječi, danas bi imala samo 887 takvih riječi. ‘Naš je cilj bio da otkrijemo trend – da se korištenje emotivnog sadržaja mijenja tijekom vremena’, kazao je voditelj istraživanja.

Rezultati istog pokazali su i da je pored općenitog slabljenja emocija, korištenje opisa i riječi za pozitivna i negativna raspoloženja blisko povezano s povijesnim događajima i duhom vremena.

Postoje dva perioda kad su riječi koje opisuju radost i sreću korištene u velikim količinama – u knjigama objavljivanim nakon Prvog svjetskog rata te šezdesetih godina. S druge strane, istraživači su otkrili i kako su osjećaji tuga u knjigama uglavnom bili povezani s Drugim svjetskim ratom. Nakon šezdesetih godina 20. stoljeća knjige objavljivane u Americi postale su mnogo emotivnije, a to se dogodilo i u Europi. Emocije se mogu objasniti dovoljnom ekonomskom ušuškanošću.

Ista je razlika pronađena u korištenju takozvanih riječi bez sadržaja, koje nose malo ili nimalo značenja poput “i” ili “ili”. Ovo je posebno zanimljivo jer je nedavno otkriveno da je način korištenja takvih riječi zapravo izvjestan potpis i obilježje različitih stilističkih perioda u povijesti zapadne literature.

Ovo istraživanje bilježi i pojačano prisustvo tjeskobe i paranoje u modernoj literaturi, s prosjekom od 12 posto više riječi koje označavaju strah nakon 2000. godine, a u odnosu na one iz šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Marin Raster

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More