Marijan Jevšovar u Galeriji 3,14: Povratak u slobodu

Slikar bi, znao je reći Marijan Jevšovar, morao čitav život raditi na jednoj slici. “Morao bi mijenjati stare spoznaje novima, a rezultat bi bila slika koja bi u sebi nosila proces, vrijeme i materiju koja zrači spoznajom”.

Nešto od ovog stava prema umjetnosti vidljivo je i na njegovoj izložbi, otvorenoj u ponedjeljak 18. prosinca u Galeriji 3.14 u Martićevoj 31a. Izložba kojom ova galerija zaključuje svoj ovogodišnji bogati program – kroz odabrane radove donosi pregled Jevšovarova impozantnog opusa; od socrealističkih krokija s radnih akcija 1947., preko enformelističko minimalističkih tragova na papiru, do simplificirane, geometrizirane figuracije naglašenih obrisa s motivom muškarca i žene, ili slikara u atelijeru.

Otvarajući izložbu, povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović usporedio je Jevšovara s Rothkom – u onom dijelu njegova opusa u kojemu je težio ostvariti “emanaciju čiste likovnosti, odnosno izolirati i prezentirati podražaje koji su ostvarivi samo putem likovnog stvaralaštva”.

– To je vidljivo u četvorinama nanesene i uklonjene boje, zbog čega brojna njegova platna i crteži nalikuju na Rothkove slike, u oblicima koji se ponavljaju i preklapaju posve slobodno i nesputano, u vrdim linijama koje stvaraju ljude i interijere, ili u nakupinama linearnih poteza koji poput usamljenih arhipelaga stoje na njegovim papirima, istaknuo je Gavrilović.

Marijan Jevšovar priključio se Gorgoni 1960. godine, kad je njegovo istraživanje sivih i bijelih površina odražavalo želju da prodre „s onu stranu slikarstva”, odnosno da dođe do njegove nulte točke. Crteže iz tog perioda obilježava isto gorgonaško, egzistencijalističko stremljenje istodobno k istinitom i apsurdnom.

U radovima iz sedamesetih godina kod Jevšovara je pak vidljiv novi slikarski postupak – potpuno raščlanjivanje površine. Nanošenjem grubih premaza kista ili špahtla nanosi boju na platna uglavnom malih dimenzija. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih sve naglašenija postaje želja za brzom gestom i slobodnim izražavanjem, vidljiva i na crtežima sito-bojom.

Hrvatski slikar Marijan Jevšovar (Zagreb, 3. IV. 1922. – Zagreb, 4. VII. 1998.), diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1946. i specijalizirao slikarstvo kod Marina Tartaglie. Krajnje reduciran enformel sintagma je koja stoji kao ključna odrednica njegova opusa. Nakon Akademije Jevšovar boravi neko vrijeme u Parizu, gradu koji je doživio “prepunim lirske apstrakcije”. O tom pariškom iskustvu iz pedesetih godina govorio je kao o povratku u slobodu koju je nosio u sebi..

Izložba će biti otvorena do 8. siječnja 2018.

Anita Ruso

 

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More