
Manduševac kao inspiracija: Goethe-Institut Kroatien otvara natječaj za kratku priču
Natječaj traje od ponedjeljka, 12. listopada do nedjelje, 15. studenog, a dio je programa koji zagovara sadržajnu nadogradnju Manduševca kako bi mu se vratila njegova stoljetna funkcija.
U želji da novim narativima doprinese reinterpretaciji grada i predstavi zanimljive glasove, Goethe-Institut Kroatien otvara natječaj za kratku priču na temu grada čiji sadržaj dijeli naslov s projektom “Žedni grad” te ima uvjet da se u priči spominje voda u gradu.
Urbano iskustvo predmetom je književnih formi, koje svoju tradiciju u Zagrebu među ostalim baštine i od najpoznatijih gradskih legendi, poput one o djevojci Mandi i zdencu Manduševcu, jednome od autentičnih i najstarijih mjesta za konzumaciju besplatne pitke vode u tkivu grada. Grad čine njegovi ljudi i priče, a posebno mjesto u zagrebačkom književnom imaginariju zauzimaju kratke priče.
Natječaj je dio programa koji zagovara sadržajnu nadogradnju Manduševca kako bi mu se vratila njegova stoljetna funkcija i kako bi se odgovorilo na stvarnu potrebu grada. Glavni gradski trg svakako treba imati punkt s besplatnom pitkom vodom, a nema razloga da on ne bude na povijesnome mjestu gdje se to važno zajedničko dobro nudilo stoljećima.
Odluku o nagrađenim pričama donijeti će žiri u sastavu: Nataša Medved, Ivica Prtenjača i Andrija Škare.
Radovi pristigli nakon navedenog roka neće se uzeti na razmatranje, a odluka o nagrađenima bit će objavljena do kraja studenoga na internetskoj stranici Goethe-Instituta Kroatien.
OSTALI UVJETI NATJEČAJA
- na natječaj se mogu prijaviti autori/ce koji/e pišu na BHS-u (jezicima regije)
- prihvaćaju se samo prethodno neobjavljene priče
- svaka autorica/autor može prijaviti jednu priču
- priče duljinom ne smiju prelaziti 10.000 znakova s razmacima
- priče trebaju biti napisane na računalu i spremljene u formatu .doc ili .docx (Ariel; veličina slova 12 točaka, prored 1,5)
- priče se šalju isključivo na email adresu kratkaprica@goethe.de. Drugačije poslani radovi neće biti uzeti na razmatranje
- žiri će vrednovati pristigle najave u anonimiziranom obliku
- natječaj je javan
NAGRADE
- Prva nagrada: Objava priče na stranicama Goethe-Instituta Kroatien na hrvatskom i njemačkom jeziku i plaćeno pohađanje tečaja njemačkog jezika u Goethe-Institutu
- Druga nagrada: Objava priče na stranicama Goethe-Instituta Kroatien na hrvatskom i njemačkom jeziku i poklon paket
- Treća nagrada: Objava priče na stranicama Goethe-Instituta Kroatien na hrvatskom i njemačkom jeziku
“Drži li Manduševac vodu?”
U zagrebačkom klubu Booksa, a nastavno na nedavnu umjetničku intervenciju na Manduševcu, održana je tribina pod naslovom “Drži li Manduševac vodu?” u sklopu projekta “Žedni grad”, čiji je autor Saša Šimpraga, a organizira ga Goethe-Institut Kroatien u partnerstvu s platformom 1POSTOZAGRAD.
Sudionici tribine bili su Branko Silađin, arhitekt i jedan od autora sadašnjeg izgleda Trga bana Jelačića i Manduševca, Stjepan Felber, glavni urednik portala EkoVjesnik, Janko Večerina, liječnik i predsjednik Sindikata biciklista, Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti i stručnjakinja za povijest Zagreba i David Kabalin, arhitekt i stručnjak za povijesne ambijente gradova. Tribinu je moderirao Saša Šimpraga, voditelj inicijative za dostupnost besplatne pitke vode na Manduševcu, voditelj platforme 1POSTOZAGRAD i autor programa Žedni grad.
Glavni zagrebački trg već je gotovo jedno stoljeće zakinut za punkt s besplatnom pitkom vodom, što je njegov povijesni sadržaj i stvarna potreba grada danas. Gosti tribine su problematizirali mogućnost sadržajne nadogradnje Manduševca s ciljem vraćanja stoljetne pitke funkcije najstarijoj zagrebačkoj česmi, koja se kroz povijest mijenjala, ali s izuzetkom aktualnog rješenja uvijek služila za pijenje vode. Gosti su pritom istaknuli niz primjera europskih gradova poput Berlina i Nürnberga, koji intenzivno djeluju na osiguravanju besplatne pitke vode za građane na frekventnim točkama u gradu, ali i pristupaju odlučivanju o zajedničkim vodnim dobrima poput rijeka, potoka i česmi na participativan način i u konzultaciji s građanima, potrošačima i stručnjacima.
Uz pitanje tehničkih i arhitektonskih mogućnosti samoga Manduševca te šireg oblikovanja Trga bana Jelačića, bilo je riječi i o širim preduvjetima za konzumaciju besplatne pitke vode u Zagrebu kao komunalnom, javnozdravstvenom i civilizacijskom standardu te važnom doprinosu u borbi protiv klimatskih promjena. Svi prisutni stoga su se zaključno složili da Manduševac treba dobiti mogućnost pristupa besplatnoj pitkoj vodi.