“Ljudska potreba za dominacijom nad prirodom”: Izložba otkriva konfliktnu povijest Brijuna

Na Brijunima je 1977. bilo više od tisuću životinja, među kojima su bili tigrovi, orangutani, nojevi, žirafe, zebre, slonovi, deve, kozorozi, antilope, gazele, ljame, tuljani, plamenci, grizliji, tibetanski medvjedi i činčile.

U petak, 6. studenoga u Galeriji Nova otvara se izložba “Brioni – pokušaj prizivanja mrtvih: Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås s Paulom Kupelwieserom i Josipom Brozom Titom”, a nastavak je dugotrajne suradnje kustosica Ane Kovačić i Lee Vene s umjetnicima Behzadom Khosravijem Noorijem i Magnusom Bärtåsom, koji su se u svojem radu često bavili istraživanjima povezanima s (post)jugoslavenskim kontekstom. Ova izložba, nastala u koprodukciji kustoskog i umjetničkog tima izložbe i WHW-a, predstavlja novonastalu umjetničku instalaciju koja je inspirirana burnom poviješću Brijuna. Autori izložbe Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås pozivaju nas da iznova razmotrimo kompleksnu i konfliktnu povijest Brijuna, neočekivano isprepletene suživote Kupelwiesera i Tita te ljudsku potrebu za dominacijom nad prirodom koja rezultira začudnom transformacijom ekosustava.

U filmu, koji čini centralnu točku ovog rada i prostorne instalacije, Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås sučeljavaju dvije povijesne ličnosti koje su dijelile opsesiju Brijunima – Paula Kupelwiesera i Josipa Broza Tita. Obojica su proveli velik dio svojih života na Brijunima, drastično transformirajući krajolik otoka, ali i njegovu faunu. Paul Kupelwieser, austrijski industrijalac kojeg je u filmu utjelovio glumac Günter Franzmeier, kupuje malarično otočje Brijuni 1893. s idejom razvijanja elitnog turističkog resorta i lječilišta te uz pomoć znanstvenika Roberta Kocha iskorjenjuje malariju, potpuno mijenjajući krajobraz Brijuna. S druge strane, Josip Broz Tito (tumači ga glumac Vilim Matula), koji na Brijune dolazi nekih pola stoljeća kasnije, ovo otočje tretira kao geopolitičku realizaciju Pokreta nesvrstanih te ono dobiva važnu ulogu u formiranju međunarodnih kulturnih i političkih veza i postaje pozornica za brojna društvena i politička događanja, koja su u fokusu kolaža koji također čine širu izložbenu cjelinu.

Prema popisu sastavljenom u srpnju 1977. godine, na Brijunima je bilo više od tisuću životinja, među kojima su bili tigrovi, orangutani, nojevi, žirafe, zebre, slonovi, deve, kozorozi, antilope, gazele, ljame, tuljani, plamenci, grizliji, tibetanski medvjedi i činčile. Prostor Brijuna od početka 20. stoljeća pomno je kultiviran i kolonijaliziran kao mjesto egzotične oaze i elitnog turizma te kasnije i kao politički projekt koji utopijski oživljava ideje Pokreta nesvrstanih.

Umjetnici odlučuju, kao u metodi nekromancije, prizvati duhove Kupelwiesera i Tita kako bi se suočila dva refleksivna pogleda na Brijune. Za obojicu su Brijuni bili životni projekt pun taštine i grandioznih ideja. Njihova naracija i reminiscencija upotpunjene su arhivskim materijalom koji demonstrira povijest Brijuna, ali i aktualnim snimkama prirodnog okoliša Brijuna u kojem se još uvijek nalazi mnoštvo egzotičnih životinja, iako u znatno manjem broju nego u “zlatno doba” Brijuna. Ukroćene životinje koje dijele stanište koje zasigurno ne bi dijelile u svijetu izvan otoka te kontroliran i modificiran krajolik promatraju se kao oblici iskazivanja kolonijalne moći. Menažerije, kavezi, hotelski kompleksi i tereni za golf samo su neki od primjera komodifikacije i upravljanja otokom. Obojica aktera istodobno se veoma intimno i gotovo ranjivo identificiraju s otočjem i reflektiraju vlastitu opsesiju prirodom i živim bićima koja ga nastanjuju.

Izložba će biti otvorena do 23. prosinca, a u utorak, 24. studenog u 18 sati održat će se online screening i razgovor tijekom kojeg će se predstaviti rad umjetnika Behzada Khosravi Noorija i Magnusa Bärtåsa.

Magnus Bärtås umjetnik je, književnik i profesor na Sveučilištu za umjetnost, obrt i dizajn u Stockholmu. Njegov je rad zastupljen u privatnim i javnim kolekcijama kao što su Moderna Museet, Norrköpings Konstmuseum i Statens Konstråd. Veća retrospektivna izložba upriličena je u Göteborgs Konsthallu 2016. S Fredrikom Ekmanom je objavio pet knjiga eseja. Njegov videoesej Madame i mali dječak nagrađen je na Međunarodnom festivalu kratkog filma u Oberhausenu 2010., a najnoviji film Najčudniji stranac nominiran je za najbolji nordijski dokumentarac na festivalu CPH: DOX u Kopenhagenu 2017.

Behzad Khosravi Noori studirao je film na Sveučilištu Tarbiat Modaress u Teheranu i umjetnost u javnom prostoru na Konstfacku u Stockholmu. U svojoj umjetničkoj praksi naglašava ulogu mikro povijest i narativnih strategija u hiperpolitiziranim društveno-političkim miljeima u filmu. Izlagao je u Tensta Konsthall, Botkyrka Konsthall i Multicultural Center u Stockholmu; Khalil Sakakini Cultural Center u Ramallahu, Palestina; Galeriji Aaran u Teheranu, Istraživačkom paviljonu na 57. Venecijanskom Bijenalu i 12.0 Contemporary u Islamabadu. Trenutno završava doktorat na Konstfacku.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More