Naši medijatori između gradova, država, prirode i ljudi

Često podliježemo stereotipnim uvjerenjima o tome kako je sve što je istočno manje razvijeno i manje otvoreno za dijalog. Tako se dogodi da smo i mi Hrvati i naša kultura „žrtve“ takvih viđenja. Dogodi se da ljudi-zapadnjaci ne mogu vjerovati da i mi, ljudi-istočnjaci imamo Zaru i Uber, a kakvo tek čuđenje zna uslijediti kada pojedinci otkriju da je Dubrovnik stvarno mjesto u kojem žive ljudi i da i mi Hrvati prevodimo Elenu Ferrante i s vremena na vrijeme organiziramo velike i međunarodno bitne umjetničke projekte.

S takvim sličnim skeptičnim stavom ljudi-zapadnjaka susreli su se organizatori izložbe „Ususret prirodi“ koja se početkom kolovoza otvorila u Muzeju i galeriji Tivat. Nakon toga susreli su se s nizom komplikacija granične prirode (import-export iz EU itd.), a s vremena na vrijeme čuli su i pokoje negodovanja tipa „Ajme, zašto baš u Tivtu?“. Ideja kustosice Nevenke Šarčević o povezivanja male i velike sredine, koje u prožimanju predstavljaju znak međusobnog razvitka, svidjela se ravnateljici muzeja Jeleni Bujišić i započela je jedna lijepa suradnja. Otvorenje i reakcije posjetitelja pokazuju kako tivatska publika prepoznaje umjetnost hrvatskih umjetnika kao zanimljiv sadržaj vrijedan pažnje.

Ana Ratković Sobota, Natalia Borčić, Petar Dolić i Grgur Akrap afirmirani su domaći umjetnici koji su posljednjih godina na hrvatskoj likovnoj sceni zadobili pažnju stručne i šire javnosti. Za tivatsku izložbu Nevenka Šarčević okupila ih je oko motiva prirode. „Kao i na svojim drugim ciklusima i zapaženim javnim radovima tako i na skulpturama motiva prirode More, Val ili Krajolik Dolić pristupa svjestan materijala u kojem radi. Fascinantno je kako je omogućio da u prozračnosti stakla i svjetlost, kao element prirode, dobije funkciju doživljaja skulpture“, pojašnjava kustosica.

Šuma slikarice Ane Ratković-Sobota koju je zagrebačka publika imala priliku vidjeti u veljači u Laubi prikazuje treći pad Korane na Plitvičkim jezerima. „Posjetitelj ima priliku promatrati raskoš prirode u cjelini i detalju što je slikarica postigla vlastitom razradom slikarske tehnike i minucioznim i dugotrajnim radom. Zato su neki posjetitelji komentirali kako imaju dojam da slap teče iz slike.“

Grgur Akrap predstavio se sa šest ulja na platnu od kojih je neke prvi put izložio. “Na njima se može doživjeti egzistencijalna dimenzija slikarevih interpretacija prirode i odnosa čovjeka prema prirodi, i to onu kroz metaforu Noćnih lovišta. Ovim ciklusom, kojim se afirmirao u likovnoj javnosti, Akrap postavlja pitanje: je li uloga slikara u lovcu ili plijenu? Intrigantno je kako Akrap koristi boje: nemaju opisnu ulogu već izražavaju unutarnje raspoloženje likova što doprinosi njihovoj ekspresivnosti.“

Novčići Natalije Borčić slike su iz ciklusa Čuvari putovanja, a inspirirani su antiknim novčićima koji su se u antici koristili u religijskim, posmrtnim ritualima. “Uz religioznu komponentu, odnosa svetog i materijalnog, Natalia na svojim slikama ukazuje na likovnu sastavnicu, i to pretežno motivima prirode. Novčić – slika na kojoj je prikazana plava hobotnica gotovo da je univerzum za sebe. Nije neobično što se mnogi posjetitelji zadržavaju pred njom gotovo hipnotizirani,“ smije se Nevenka i zaključuje: „Priroda nam ne treba biti bijeg od (sve zastupljenije virtualne) stvarnosti, nego treba postati naša stvarnost. Ovi su nam umjetnici ponudili svoj odgovor na izazove koje pruža velika i moćna priroda, a sama posjećenost izložbe dala je pozitivan odgovor na pitanje vrijedi li spajati naše umjetnike i krajeve s kulturom Boke kotorske.“

Ako i vi, kao i brojni turisti hrlite u Montenegro koji nudi mnogo pristupačnije cijene od naših jadranskih bisera, učinite nešto lijepo za sebe i do 16. 8. posjetite ovu privlačnu izložbu koju su gostoljubivi Crnogorci ugostili kao “svoj svoga”. I slobodno budite skeptični. Nema ništa ljepše nego se ugodno iznenaditi.

Anita Ruso

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...