Kurdistan

kurdistanHodali smo po ko tankom ledu dok su zvijezde blistale – svak sa svojom nadom u pogledu, ali tama ista je. Mijenjali smo kamione poslije svake granice, mutni momci što nas vode brojali novčanice. Gledali smo kako jedu, za nas je to što ostane; ima nešto u tom redosljedu na što teško pristajem.

O ovim „mutnim momcima“ koje spominje Darko Rundek u stihovima pjesme „Kurdistan“ s albuma Plavi avion,  razmišljam dok gledam snimku makedonskih policajaca koji oboružani štitovima i maskama rastjeruju stotine očajnih imigranata koji pokušavaju preko granice kod Gevgelije ući u Europu. Mutni momci nisu ljudi koji s djecom u naručju spašavaju život. Mutni momci su s ove strane granice.

Nema izgovora za umjetnost koja ignorira određeni politički trenutak, kaže Tanja Ostojić, jedna od najprovokativnijih umjetnica u regiji, pozivajući se na Edwarda Saida i njegovo određenje intelektualca kao čovjeka koji stvara i misli u stalnom kritičkom dijalogu s društvom. Za Tanju Ostojić, konceptualnu umjetnicu iz Beograda, baviti se današnjim europskim društvom implicitno znači baviti se granicama i nasiljem vezanim za migracije – ekonomskom eksploatacijom radne snage koja je u zapadnu Europu uvezena s istoka, seksualnom eksploatacijom migrantica iz europskog “trećeg svijeta”, degradacijom koja se događa na putevima ilegalnih migracija (o kojima u pop-kulturi nitko nije sagradio tako moćan spomenik kao Darko Rundek baš pjesmom “Kurdistan“).

Na koji se način umjetnost odnosi prema imigrantima, prema granicama? Je li ta tema prešućena u umjetnosti ovih prostora? Činjenica je da je velik nesrazmjer između umjetnosti koja se bavi “Šengenijom” i crnokronikaških strahota koje se događaju u čudovišno gustim intervalima; od licemjernog prešutnog blagoslova EU izgradnji anti-imigrantskog zida na mađarskoj granici i humanitarne krize u Gevgeliji, do pogibije ilegalnih imigranata u moru između Libije i Italije koji svojim tijelima iz tjedna u tjedan “podebljavaju” definiciju Sredozemnog mora kao masovne grobnice.

Fotograf Davor Konjikušić dosljedno se bavi imigrantima. Prošle je godine izložio u Zagrebu ciklus portreta tražitelja azila, kojim je otvorio pitanje o statusu i položaju useljenika. Prije nekoliko tjedana boravio je s izbjeglicama na granici Mađarske i Srbije i snimio nove zapanjujuće fotografije koje je objavio Spiegel.

Među najdojmljivijim umjetničkim projektima koji se tiču migracija, onaj je što ga vodi University of Michigan: zove se “Undocumented Migration Project”, a vodi ga antropolog s tog sveučilišta, profesor Jason De Leon sa studentima. Iza tog je projekta zanimljiva priča. Profesor Leon je nešto godina, na terenskom radu u pustinji Sonoran u Arizoni, pronašao raspadnuti, od lešinara oglodan leš četrdesetogodišnje žene. Iz njezina položaja tijela, činilo se da je umrla pužući. Obdukcija je pokazala da se radi o meksičkoj imigrantici Marisol, jednoj od stotina ljudi koji se pustinjskom rutom pokušavaju domoći američkog sna. Duboko potresen pronalaskom, profesor Leon je sa svojim studentima počeo istraživati puteve meksičkih ilegalnih imigranata i skupljati predmete koji su za njima ostali u pijesku i škrtoj makiji. Prikupili su desetke tisuća predmeta: konzerve, pribor za jelo, dronjave komade odjeće, ruksake… Brižno katalogizirani, ovi predmeti koji bi većina ljudi smatrala tek pukim smećem, a koje profesor Leon drži kulturalno značajnim objektima, postali su eksponati u putujućem muzeju koji razbija predrasude i daje glas onima koji su dehumanizirani u goloj borbi za opstankom.

Ono što umjetnost zapravo čeka isto je ono što čeka i Zapad: da ga oplemeni i osnaži priljev novih ljudi. U književnosti, u filmu, likovnosti – dosad su priče doseljenika pričane iz perspektive povlaštenih, koji su na njima trenirali empatiju i tako stjecali priliku osjećati se boljim ljudima. Kad migrantima više ne bude “davan glas”, nego ga oni sami prisvoje – u kulturi i umjetnosti, baš kao i u politici i ekonomiji – to će značiti puno. Za početak, poetsku pravdu.

Maja Hrgović

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More