Kome pripada hrvatska filmska baština!?

Hrvoje Hribar
Nakon što je početkom prosinca produljen mandat ravnatelju Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoju Hribaru, što je popraćeno oštrim reakcijama i optužbama o pogodovanju, u prostorijama Novinarskog doma predstavljeno je sve ono što je HAVC uspio ostvariti u posljednjih sedam godina postojanja.

U hvalisanju o postignućima za svog prvog mandata, Hrvoje Hribar je vidno ogorčenim tonom u jednoipolsatnoj konferenciji za medije pokušao nabrojiti sve ono što je ovaj centar, koji broji devet stalno zaposlenih i desetak vanjskih suradnika, uspio ostvariti unatoč kojekakvim administrativnim i političkim zaprekama. “S obzirom da nemam stvarnu političku zaštitu, jer sam izvučen iz sustava politike, niti stvarnu medijsku potporu jer su hrvatski mediji usmjereni na druge prioritete i imaju druge kriterije kojima ocjenjuju naš rad, držimo se jedinog što imamo – a to su rezultati”, kazao je Hribar, pa svoje tvrdnje potvrdio i brojkama.

Hribarova zamjenica Vanja Sremac jednako je grčevito pokušala demantirati sve tvrdnje o pogodovanju u HAVC-u pobliže objasnivši kako zapravo funkcionira model upravljanja: upravni odbor, ured ravnatelja te Hrvatsko audiovizualno vijeće su strogo odvojene čestice koje, naglasila je, shodno time nikako ne prakticiraju pogodovanje određenim individualcima.

Jedna od onih koje su zahvaljujući HAVC-u unaprijedile svoj rad i karijeru, redateljica i producentica Dana Budisavljević, autorica hvaljenog dokumentarca Nije ti život pjesma Havaja, ukazala je na činjenicu kako su do 2008. godine samo dvije žene uspjele izboriti svoje mjesto među poznatim hrvatskim filmašima. Nekoć se na priliku za snimanje filma čekalo dvadeset godina, kao u slučaju Vlatke Vorkapić za koju je šira publika čula tek kada je konačno uspjela snimiti svoj hit film Sonja i bik. Zahvaljujući HAVC-u, istaknula je Dana, među 22 debitanata koji su dobili potporu za snimanje filmova našlo se čak osam žena, što je itekako značajna promjena nabolje.

Antun Bajo s Instituta za javne financije u Zagrebu naglasio je kako je audiovizualna industrija u financijskom smislu postala “nova mala zvijezda na hrvatskom gospodarskom nebu” jer se na svaku uloženu kunu u ovu djelatnost multiplicira jedna do dvije nove kune. Osim što je iz programa Europske unije do sada uspio izvući 6,5 milijuna eura, HAVC je svojim naporima promijenio sliku hrvatske kinematografije, povećao broj snimljenih filmova, vratio publiku u digitalizirana kina diljem Hrvatske i potaknuo izvoz filmskih proizvoda. Osim toga, proveden je i značajan pomak po pitanju poticaja za strane filmske ekipe koje su snimale na teritoriju Hrvatske, a koje su dovele do zarade od 178 milijuna kuna. O sve većoj kvaliteti filmova snimljenih uz poticaje govori i činjenica kako je domaći film sve zastupljeniji na međunarodnim festivalima s kojih se redovito nagrađen.

Za kraj vjerojatno najzamornije presice na kojoj smo ikad bili Hribar je kazao da je izuzetno zadovoljan ostvarenim ciljevima, ali naglasio da u jednom nisu uspjeli – onom o obnovi filmske baštine i statusa Hrvatske kinoteke. “To nismo uspjeli jer od države i različitih institucija nismo dobili odgovor kome pripada hrvatska filmska baština. Ta baština propada, Hrvatska nema dovoljno sredstava da uloži u nadoknadu napravljene štete, a europski fondovi nisu spremni uložiti u anonimni predmet”, pojasnio je novoizabrani ravnatelj HAVC-a.

KH

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...