prvo slovo kulture

Ovo je odraz dubrovačkog estetskog ukusa

“Vaši su preci sagradili Dubrovnik, a ja ću sagraditi nešto lijepo, trajno i jednako značajno kao što su zidine. Zbog toga ne želim fušariti. Zadovoljan sam projektom, osobno ga vodim i, pored svih arhitekata, sam odlučujem o svakom detalju, ali me birokracija koči“ – prenosi Dubrovački vjesnik riječi Franje Pašalića na temu projekta marine u gruškom zaljevu. Njegova tvrtka LagunaTrade 2012. godine odabrana je za koncesionara 54.427 četvornih metara u Gruškom zaljevu (što obuhvaća i more i dio lapadske obale), na razdoblje od 30 godina. Kao i svaki osviješteni naručitelj niti “kralj marina“ nije odustao prije nego što je napravio cjeloviti projekt marine što znači da ni detalje nije prepustio slučaju. Detalj u dubrovačkoj marini visok je puna dva metra, strahovito je opasan i odvažan kralj koji će postidjeti svakoga tko mu se približi.

(klik za uvećanje fotografije)

O dubrovačkom bestijariju razmišljala sam već neki dan, prije dolaska znamenitog lava, kada sam prolazeći Stradunom čula viku jednog djeteta pomiješanu s kreštanjem papagaja kojega su roditelji silno htjeli slikati na ramenu svog malca. Vjerojatno su negdje pročitali da se u Dubrovniku još od doba slavne Republike svake godine izleže nekoliko stotina papagaja (kako drugačije protumačiti pomamu za papagajima u Dubrovniku ako znamo da nisu protagonisti Game of Thrones?). Učinilo mi se tada da je i Držić negdje spominjao “papagala“ pa sam zavirila u njegov leksikon i pod natuknicom bestijarij pronašla sljedeće:

“Dakle, u Starim Indijama, kao viziji zlatnoga doba, koje su opisane slikama ezoteričnih vizija Raja i utopija klasične starine, žive samo ljudi nazbilj, gdje su zlo donijeli negromanti, koji su trgujući za zlato s urođenicima donosili groteskne figure rugoba- donošahu među ine žvirata, čovuljica, barbaćepa od drva, obraza od papagala, od mojemuča, od žaba, oslastijeh, kozjijeh i na svaki način“. Razočarala sam se jer lava nigdje nije niti spomenuo. Kao da je znao da će u Veneciji počivati vječni san (Držićev grob nalazi se u venecijanskoj crkvi svetog Ivana i Pavla, poznatijoj kao San Zanipolo), pa se nije htio zamjeriti vlastima Serenissime izrugujući se s njihovom svetom životinjom.

S Držićem ili bez njega, dubrovački suvremeni bestijarij dobio je svog kralja koji predstavlja vrhunsku alegoriju onoga što od Dubrovnika rade ljudi nahvao, a što on, po svojim „biološkim“ datostima nikada nije bio niti bi trebao biti: provincija u kojoj baš svatko tko posjeduje novac može raditi baš sve što poželi bez iti malo odgovornosti za učinjeno.

Ceterum censeo….ne da lava treba uništiti nego da ga treba svako malo promotriti i obići (jer on tamo ostaje koliko god mi njega kritizirali). Njegov je nepoznati autor napravio u njemu odraz dubrovačkog trenutnog estetskog ukusa i dao nam na znanje da postoji nasušna potreba u društvu da se svi vizualno opismenjujemo.

Sve ono što Dubrovnik jest bio stoljećima ovaj lav intenzivno „ždere“ već zadnjih nekoliko godina. Sada se samo utjelovio. I dobro je da se utjelovio jer je ovako mnogo stvarniji nego što je bio ikada do sad. On riče o gaženju dostojanstva jednog grada koji trpi i do 9000 kruzerskih posjetitelja u jednom danu (što je duplo više od UNESCO-ve preporuke); grada koji trpi sramotne izloge i trgovine u staroj gradskoj jezgri koji nemaju nikakvu vezu niti s tradicijom niti s bilo kakvim trendovima, već su odlagalište jeftinih kineskih masprodukcijskih proizvodnja; grada u kojem se premalo ulaže u obrazovanje i ljude, a previše u nove stolice ugostiteljskih objekata… Lav priča priču o svemu tome i premda nije C.S. Lewisov Aslan niti ikakva verzija Spasitelja, snažna je opomena da hodamo nekad ipak preveliki i premoćni ispod zvijezda. Kameni kralj ostaje, a s njime i naše čuđenje, strah i sram. Na koncu, danas svi možemo, baš kao i Hemingwayev starac na kraju pripovijetke – zaspati sanjajući lavove.

Anita Ruso

 

Komentiraj ovaj tekst!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...