prvo slovo kulture

Grafika je živa! Dom Marina Držića predstavlja vrhunske hrvatske grafičarke

U Domu Marina Držića ove godine je posebno živa atmosfera zbog obilježavanja 450. obljetnice smrti (1567.-2017.), najvećeg hrvatskog komediografa i jednog od najvažnijih autora europske renesansne komediografije. Samo je još mjesec ipo dana do kraja obljetničke godine, a na programu Doma izredalo se već 37 programa koji uključuju izložbe, dramske, likovne, filmske i glazbene radionica za djecu, performanse, koncerte; besplatna turistička tematska vođenja vezana za držićevske lokacije u Gradu; razna stručna predavanja; suradnje s brojnim ustanovama u kulturi, ali i udrugama, školama kao i objavljivanje Držićevih cjelovitih djela na webu; izdavačke aktivnosti i na koncu diplomatski posjet Milanu koji je rezultirao donošenjem u Dubrovnik dva Držićeva prvotiska iz 1551. godine koje je, vrlo vjerojatno, i sam Vidra držao u rukama.

Posebnu pažnju privukla nam je ipak nedavno otvorena izložba „Vile od grafike“ kojom su tri vrhunske suvremene hrvatske grafičarke Nevenka Arbanas, Maja S. Franković i Zdenka Pozaić odale hommage Držiću. Bilo koja od tehnika grafike poput drvoreza, bakroreza, bakropisa, litografije, suhe igle, linoreza, iznimno su rijetke u umjetničkoj produkciji danas, stoga projekti kao što je ovaj zaslužuju doprijeti do šire javnosti. Kustosica izložbe, Iva Körbler za grafičarke kaže da nisu povezane samo generacijski ili po iznimnom i sveobuhvatnom djelatnom, metijerskom i pedagoškom grafičkom iskustvu i erudiciji, već da su u svojem stilskom izričaju bliske tradiciji organičke i kolorističke apstrakcije.

Ravnatelj Doma Marina Držića i urednik mape „Vile od grafike“ Nikša Matić istaknuo je kako je nakon nedavno predstavljene grafičke mape dubrovačkog slikara Lukše Peka ovo druga grafička mapa koju Dom Marina Držića predstavlja u ovoj obljetničkoj godini. Mapa je prevedena i na engleski jezik. Sadrži predgovor, same grafike, kao i životopise autorica. Naglasio je kako je riječ o iznimnoj umjetničkoj vrijednosti koju je Dom Marina Držića dobio s ovom mapom.

„Ova grafička mapa ima iznimnu umjetničku vrijednost koju su Dubrovniku podarile tri izvrsne hrvatske grafičarke.“, rekao je Matić.

Svaka od autorica se, u različitim grafičkim tehnikama predstavila s po tri grafike. Kustosica Körbler za Nevenku Arbanas u katalogu je napisala da se u svojem grafičkom prikazu delikatno referira na motiv grada-države iz koje je Držić potekao, ne samo kroz prikaz elemenata dubrovačke fortifikacijske arhitekture i motiva renesansnog Dubrovnika unutar zidina, već i da je zanima i tipografija 16. stoljeća kao značajan element nove vizualne vrijednosti grafičke matrice.

„U strogom i vrlo suzdržanom tonskom rasponu – atipičnim za kolorističku sugestivnost njezinog opusa, ali karakterističnim za grafiku Držićevog doba – Nevenka Arbanas u potpunosti svoj umjetnički stil podređuje ideji obilježavanja važnih Držićevih toponima (Ragusa, Venezie), ne zaboravljajući pri tomu obraditi i motiv Držićevih likova u autentičnoj renesansnoj odjeći, koji jednako tako mogu biti građani Dubrovnika ili Venecije.“

Grafičarka Maja S. Franković, smatra kustosica, u svoja je tri otiska na više razina bliska grafičkom razmišljanju Nevenke Arbanas. „Napuštajući radi specifičnog grafičkog zadatka polje lirske i kolorističke apstrakcije te maksimalnu redukciju opisnosti i narativnosti u grafikama, Maja S. Franković jednako tako stišava svoj koloristički registar i podređuje ga renesansnom duhu, uz akcente plave i crvene boje, ali i kroz uporabu bakropisa i suhe igle.“

Zdenka Pozaić po mišljenju Ive Körbler jednako inventivno prati ideju obilježavanja značajne Držićeve obljetnice, no njezin je tonski registar ostao iznimno raspjevan, očito probuđen ne samo atmosferom i trajnom aktualnošću Držićevih kazališnih komada, već idejom renesansnog hedonizma i vitalizma.

„Najistaknutija suvremena hrvatska grafičarka u tehnici linoreza i drvoreza u boji, dakle, tehnikama visokog tiska, u sva tri otiska nastavlja svoj dominantni stilski kôd blizak lirskoj i kolorističkoj apstrakciji, ali ga – jednako kao Nevenka Arbanas i Maja S. Franković – iznimno dinamično dopunjava elementima renesansnog ornamenta uz hommage Držićevom liku Negromanta iz komedije Arkulin i piščevu nadimku Vidra. Izdašna uporaba plave boje simbolički ukazuje na toponime morskih gradova kojima se Držić kretao, čime je umjetnica zaokružila kompleksnu interpretaciju lika Marina Držića.“

„Ovu mapu trebali bi vidjeti svi koji se do kraja godine zateknu u Dubrovniku. Riječ je o grafičkoj mapi visokih inventivnih metijerskih i konceptualnih dometaˮ, kazala je kustosica Körbler i naglasila kako su se ove tri umjetnice, poznate i izvan granica Hrvatske, kroz svoje radove istinski spojile s idejom i ostavštinom Marina Držića, motiva Dubrovnika, kao i renesanse kao razdoblja u kojem je djelovao ovaj veliki komediograf. „Ovo, uistinu, nije bio projekt koji se radi samo za danas ili samo za arhivu, već je ovo projekt kojem ćemo se zasigurno vraćati i koji ima neupitnu umjetničku vrijednost“, zaključila je Körbler.

Mapa „Vile od grafike“ izrađena je u 25 primjeraka, a u prostorima Doma Marina Držića bit će izložena do 31. prosinca 2017.

Anita Ruso
Foto: Miho Skvrce

Komentiraj ovaj tekst!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...