Vrkljanova polemika s Krležom – u obranu fragmentarne apstrakcije

Uz izložbu "Dijalozi - Krleža/Vrkljan" na 8. Festivalu Miroslav Krleža

U Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže otvorena je zanimljiva izložba Krleža – Vrkljan: Dijalozi. Suvremeni slikar Zlatan Vrkljan našao se posredovanjem Gorana Matovića i Tonka Maroevića u Krležinu radnu prostoru.

Postavljajući Vrkljana i otkrivajući njegov osebujni likovni izraz u kojem on ne tematizira Krležu, nego svojom likovnošću, kromatskom izražajnošću, koja u pojedinim radovima teži apstrakciji, polemizira s vremenom Krležinog sazrijevanja, s njegovim slikarskim dodirima  i bliskostima – otvara se nova dimenzija komunikacije i dijaloga.

U tom duhu Maroević je istaknuo Krležinu navezanost na umjetnike i slikare svojeg vremena Hegedušića, Augustinčića, Stupice te njegove trajne inspiracije Josipa Račića. Krleža je preferirao na platnima, kako sugerira Maroević, snažne boje, gotovo narativne kolorite fabulativno pojačane. U slikama je tražio replike života, životni ambijent, izraze lica, vraćao se pitanju jesu li fizionomije uvjerljivo istaknute kroz boje i oblike. I naravno, likovnost koju je Krleža slijedio podrazumijeva motive prirode koji produbljuju pogled i otvaraju nove perspektive. Susretao se Krleža s apstrakcijom u slikarstvu, i nije se baš oduševio. Također nije prihvaćao nova rješenja i nove pristupe u likovnosti koje su tada donosili Kandinski i Klee.

Tijekom obračuna na ljevici Krleža nije mogao apstraktno slikarstvo situirati, a ni kontekstualizirati unutar tadašnjih obračuna i sukobljavanja s vodećim akterima u kulturnom i političkom životu. U predgovoru Podravskim motivima insistirao je na angažmanu i afirmaciji praktične humanosti, koja se imala očitovati snagom stvaralačke imaginacije u konkretnoj praksi.

U Vrkljanovim se radovima daju pronaći poveznice, no istodobno su naglašene i razlike. U izloženim portretima naglašeni su jaki tonovi, guste izražajne boje, snažni kontrasti, izdvojeni i pojačani izrazi kao posebne cjeline. Njegova su lica fiksirana, bogata, samodostatna gotovo do narcisoidnosti. Istodobno se prijeteći razlijeva kolorit deformirajući samu figuru snažnim i punim potezima. Tendencije da se figure grade i razgrađuju suviškom kolorita vode se dijalektičkim procesima u likovnom stvaralaštvu Vrkljana. Na rubu su kolorističkog prsnuća, ali se ne raspadaju, nego u punoj snazi isijavaju energiju krajnosti tematizirajući figurativnost do njezina rastakanja.

Motivi mrtve prirode uhvaćeni su bogatom i gustom koloritu tek toliko da se istakne trenutačni proces preklapanja i prožimanja ambijentalnih tonova transformirajući se u akte diverzija nanesenih kratkim potezima kista u obliku mrlja, točkastih obilježja koji se mogu prepoznati kao tragovi unutarnjih glasova, njihova jeka ili tek sjena. Sve to dolazi iz slikareva imaginacijska kruga kao atak na platnu koji se usred kompozicije naknadno pozicionira. Tako je s neočekivanim bijelim tonom u dubini slike, tako je s točkom ili mrljom u središtu slike, ili s nekim drugim elementarnim oblikom ucijepljenim minimalistički, uslikanim i ucrtanim.

Moglo bi se konstatirati da su navedene slikarske intervencije u Vrkljanovoj likovnosti put do Krležine dijalektike, koju je on prepoznavao u artističkim praksama svojega vremena. Taj dijaloški put pospješile su i prostorije u Memorijalnom prostoru svojom kružnom povezanošću omogućavajući tako život ”dramaturgiji slike istaknutog suvremenog slikara Zlatka Vrkljana”. On je svojim slikarskim opusom izloženim na Gvozdu 23 nastavio davno započeti dijalog polemizirajući i posredujući ono apstraktno doduše u fragmentima, no apstraktno je najčišći put, potez, akt u slikarskom izrazu kako je to posebno naglasio Maroević.

I na kraju ne preostaje drugo nego potvrditi Maroevićevo razlaganje: ”Vrkljanov slikarski ulazak u Krležine radne prostore svakako je produžetak svojevrsnoga kreativnog dijaloga i znak neprekinuta kontinuiteta promišljanja smisla i mogućnosti likovnog izraza”.

  Miroslav Artić

  Foto: Saša Novković

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More