Incidenti u Škabrnji i Međimurju pokazuju da je romsko pitanje u Hrvatskoj itekako aktualno

Petar MilatO zakržljalim socijalnim pitanjima, o slabim točkama u problematici ljudskih prava i o načinima umjetničke artikulacije tih problema razgovaramo s Petrom Milatom.

Milat je selektor Human Rights Film Festivala (HRFF)*, festivala filma o ljudskim pravima, čije deseto izdanje počinje sutra u kinu Europa.

Program je ambiciozan i vrlo primamljiv, čini mi se znatno kvalitetniji nego prijašnjih godina. Koje biste filmove preporučili?

– Naprosto smo festivalski jubilej htjeli obilježiti kak se šika. A imali i smo nešto sreće pa će čitav niz naslova upravo na HRFF-u imati ne samo hrvatsku, već i regionalnu premijeru. Od igranih filmova preporučujem četiri udarna naslova: NE Pabla Larraina, NAKON MAJA Oliviera Assayasa – dva važna autora čiji su filmovi iskočili na ovogodšnjem Cannesu i Veneciji, te IZBEZUMLJENOST Joachima Lafossea i PRODAVAČ Sébastiena Pilotea – mrak-filmovi koji su nama selektorima posebno prirasli srcu. Kod dokumentaraca tu su IZVJEŠTAJ KARSKOG Claudea Lanzmanna i TONIA I NJENA DJECA Marcela Lozinskog – šifra: stari majstori, te 2 filma koji se svaki na svoj način bave životinjama: LEVIJATAN i ZVJERINJAK.

Koji je kriterij odabira filmova, budući da je kategorija „filmovi o ljudskim pravima“ ustvari jako široka i pokriva puno toga?

– Naše omiljeno pitanje, haha. Najjednostavnije rečeno: zanima nas angažirani autorski film. Samosvojne autorske poetike, drukčije perspektive, propitivanje ustaljenih senzibiliteta. Svjesni smo da formatom filmskog festivala možemo intervenirati zaobilazno, zalažući se za ljudska prava preko zagovaranja jedne obuhvatnije kulture ljudskih prava. To je na načelnoj razini. A onaj drugi, arbitrarni, princip selekcije – koji važi za sve slične manifestacije – jest sreća i dobar zicflajš da se odgleda par stotina naslova godišnje iz kojih onda selektiramo 25-35 naslova, što držimo da je razumna brojka koju publika može pogledati u šest-sedam dana. Treba respektirati i pravo svakog filma da dobije adekvatan prostor i pažnju.

Petar MilatJubilej je Festivala. Slične manifestacije na klimavim su nogama zbog uskraćivanja institucionalne podrške. Kako se HRFF uspijeva održati sve ove godine?

– Neću sad ući u šire pitanje javnog financiranja kulture u Hrvatskoj, o svim parangalima i lamentacijama. Dosad smo na HRFF-u uspjeli funkcionirati tako što smo organizacijski tim sveli na suludo mali broj osoba, te što festival organiziraju dva značajna partnera (Multimedijalni institut/MaMa i Udruženje za razvoj kulture/Močvara) pa festivalski hladni pogon možemo smanjiti do krajnjih granica. Lavovski dio sredstava ulažemo u program. … no, baš da sve ne bude bajno: 2012. godine nas je kao i kolege s drugih festivala dotukla izostala/zakašnjela digitalizacija nezavisnih kina. Pa su tako u Hrvatskoj filmski festivali postali festivali za iznajmljivanje digitalne opreme, i ako se to nastavi i u sljedećoj godini doći će do gašenja brojnih događanja.

Popratni program festivala posvećen je Romima. Zbog čega ste se na to odlučili i koliko je pitanje Roma danas aktualno u Hrvatskoj?

– Dva su bila povoda. Prvi, htjeli smo se baviti Europom kao gorućom temom. A s druge strane, Hrvatska od prije nekoliko mjeseci predsjedava inicijativom Dekada Roma. Uzevši to u obzir, odlučili smo upravo kroz perspektivu života Roma u Europi adresirati diskriminaciju i segregaciju u suvremenim evropskim društvima. Kad se samo prisjetimo nedavnih događaja u Škabrnji ili u Međimurju – takozvano romsko pitanje je, nažalost, i u Hrvatskoj itekako aktualno.

Petar Milat

Što vam se čini, koji su danas gorući problemi ljudskih prava u Hrvatskoj i bave li se hrvatski redatelji njima dovoljno?

– S jedne strane imamo problematiku društva koje još nije završilo s ratom, i etnička diskriminacija jest i dalje najšire polje zakidanja prava pojedinaca i kolektiva. A s druge pak strane tu je sve ono što je povezano sa zakržljalim socijalnim pravima i društvom koje izgleda nije u stanju institucionalizirati mnoštvenost, sukobljenih društvenih zahtjeva bez da već u prvom-i-pol koraku ne ide na difamaciju i opstruiranje suprotne pozicije.

Željko Špoljar

*Arteist je ponosni medijski pokrovitelj 10. HRFF-a. Detaljan program pogledajte na stranicama festivala. Sve projekcije su besplatne.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More