Dvije godine nakon osnutka, Trokut, electronic jazz grupa s tri kuta i četiri vrsna glazbenika ima album prvijenac. Nazvan je “Shapeless”, a sadrži devet autorskih skladbi u kojima se utjecaj tradicionalnog jazza isprepliće s drum ‘n’ bassom, nu-jazzom, elektronskom, eksperimentalnom i ambijentalnom glazbom, afrobeatom i brojnim drugim stilovima. Njihova je glazba, kažu, “sačinjena od kolaža unaprijed definiranih struktura, motiva te improvizacija inspiriranih modernom jazz, elektronskom i rock glazbom”.
Trokut čine nagrađivani jazz glazbenici mlađe generacije – Jaka Arh na tenor saksofonu i elektronici, Filip Pavić na električnoj gitari, Hrvoje Kralj na električnoj bas gitari te Jerko Jurin na bubnjevima i elektronici. Izostanak norme i konvencije u glazbenom izričaju povezao ih je, kažu, u projekt za njihovu dušu koji uključuje improvizacije preko zadanih formi i harmonijskih progresija, zvukovne pejzaže ambijentalne glazbe, pa i repetitivnost minimalističkog pokreta u klasičnoj glazbi.
Album “Shapeless” možete poslušati ovdje
S obzirom na impresivne biografije, koje uključuju i nekoliko strukovnih nagrada Status, te bogato iskustvo na pozornicama, glazbeni kritičari i oni koji to žele postati Trokut su već nakon objave prvog singla “Spinning Top” primijetili kao pravo glazbeno osvježenje – pogotovo u vremenu u kojem se glazbenici suočavaju s krizom dosad neviđenih razmjera. Srećom, u slučaju ovog kvarteta, prazne pozornice nisu utjecale na kreativnost, inspiraciju i spremnost na glazbene, pa možda čak i poslovne rizike.
Glazbenici u pandemiji većinom izbjegavaju nova izdanja, najviše zbog činjenice da svoju glazbu zbog epidemioloških mjera nemaju gdje uživo izvoditi. Zašto ste se vi u “novom normalnom” odlučili na novo, i to prvo izdanje?
Jerko: Svaki album jedinstvena je slika vremena, okoline i trenutka u kojem je zabilježen. Kako se kao glazbenici neprekidno usavršavamo, težeći ponekad nedohvatljivom savršenstvu, naša razmišljanja, utjecaji i glazbeni jezik se neprekidno mijenjaju. Album je snimljen krajem 2019. godine, dakle prošlo je već prošlo gotovo godinu dana od prvog dana snimanja. Zato smo smatrali da je snimljeni materijal potrebno izdati dok još uvijek predstavlja naš aktualni zvuk i pristup glazbi. Izdavanje materijala kad se cijela situacija normalizira nije nam imalo smisla jer ćemo možda tada imati nešto drugačiju viziju glazbe koju želimo stvarati i promovirati.
Filip: Trenutna situacija je nešto teža, ali ne predstavlja opravdanje da ne radimo na sebi, da ne napredujemo i da se kreativno ne izražavamo. To od nas traži da materijal koji smo stvorili predamo u ruke publike, čime ga na određeni način oslobađamo i time otvaramo prostor za novu kreativnost.
Kada, kako i zašto ste se okupili?
Jerko: Trokut je nastao krajem 2018. godine za vrijeme našeg studija na odjelu za jazz glazbu Fakulteta za glazbu i izvedbenu umjetnost u Grazu (Austrija). Tada sam odlučio pokrenuti Trokut kao platformu za istraživanje i izvođenje elektronske glazbe uživo. Ubrzo su se iz istih razloga bendu priključili Jaka Arh, Filip Pavić i Bojan Skočilić, koji su također u isto vrijeme studirali na tom fakultetu. Bojan je zbog obaveza izašao iz benda 2020. godine te je na njegovo mjesto došao Hrvoje Kralj.
Kako dišete kao kolektiv? Tko ima zadnju riječ?
Jaka: Kao kolektiv se slažemo dobro. Jasno, kao i u svakoj grupi, bude situacija kad netko poteže na jednu stranu, a netko drugi na drugu, ali to uglavnom riješimo dijalogom. Ključno nam je da nemamo umjetničkih kompromisa već da po tom pitanju pričamo zajedničkim jezikom.
Ponekad se čini da uložen trud i vrijeme nekad ne opravda financijsku stranu cijele priče, ali u tim situacijama jednostavno treba stisnuti zube.
Jerko: Ja sam bandleader i zadužen da sve funkcionira što je bolje moguće, dok kreativnom radu benda sudjeluju svi. Kompozicije često nastaju iz improvizacija na probi, a ponekad na probu netko donese motiv ili harmonijsku progresiju koju dalje zajednički razrađujemo.
Kako danas, u gužvi novih izdanja i vrisci društvenih mreža namjeravate svoj materijal “nametnuti” javnosti? Puno se toga izdaje, jako malo toga ostaje.
Jerko: Smatram da će glazba temeljena na trajnim vrijednostima poput iskrenosti, dosljednosti i kreativnosti uvijek pronaći put do slušatelja, čak i ako je on nekad duži i teži. Kao band ne težimo instant uspjehu jer smo svjesni da se dugoročni rast kvalitete benda i njegovog uspjeha gradi postepeno.
Jaka: U procesu kreiranja i promocije glazbe puno učimo jedni od drugih te se susrećemo s ljudima koji su na sličnom glazbenom putu. Razmjena mišljenja između članova benda, ostalih kolega glazbenika i publike omogućava nam da svoju glazbu objektivno vrednujemo te nam otkriva načine kako ona može biti još bolja i kvalitetnija. Nadam se da će se ova glazba, kao i ona buduća koja će nastati kroz daljini rast i razvoj benda, probiti kroz šum koji danas vlada u glazbenoj industriji prvenstveno svojom kvalitetom i kreativnim pristupom.
Koji su vam planovi?
Filip: Plan nakon izdavanja albuma je njegova promocija kroz medije, koncerte i ostale promotivne aktivnosti tijekom ove i nadolazeće godine. Svjestan sam da smo u nešto težoj trenutnoj situaciji što se tiče koncertnih aktivnosti, no na to gledam kao priliku da budemo agilni i kreativni u pronalasku novih načina prezentacije naše glazbe publici.
Hrvoje: Također, aktivno radimo na novom materijalu kojeg planiramo izdati iduće godine te istražujemo razne načine spajanja naše glazbe s drugim vrstama umjetnosti.
I za kraj, naravno, malo patetike… Kako je ovih dana biti glazbenik u Hrvatskoj?
Jerko: Glazbena profesija, kao i sve druge profesije, zahtjeva uporan rad, usavršavanje i odricanje kako bi kvaliteta glazbe bila na visokom nivou. Ponekad se čini da uložen trud i vrijeme nekad ne opravda financijsku stranu cijele priče, ali smatram da jednostavno u tim situacijama treba stisnuti zube i proći kroz taj proces jer, ako si uporan i vrijedan, rezultat će naposljetku doći.
Hrvoje: Mislim da se živjeti u Hrvatskoj od glazbe može, ali uz jako puno truda i upornosti. Jedna od glavnih odlika jazz glazbe – improvizacija – pokazala se kao dobra vještina i u prilagođavanju novim životnim situacijama.