Gradec na misečini: Čarolija usred prve utvrde knezova Frankopan

Na proplanku Rovoznik, između Risike i Garice u Općini Vrbnik na otoku Krku, nalazi se ruševna utvrda. Skrivena je gustom šumom i do nje je moguće doći makadamskom cestom koja na kraju postaje planinarski put. Takvo ruševno zdanje, koje se sastoji od ostataka glavnoga zdanja i crkve, slučajnom planinaru djeluje poput neke ostavljene građevine koja nema povijesne vrijednosti.

Oko zdanja ne možete naći tablu koja govori o prošlosti nekadašnje utvrde koja se pred vama nalazi. Tu je tek tabla na kojoj piše ime Gradec (utvrda). Slučajni dobronamjernik ne sluti da je riječ o prvom posjedu jedne od dviju najvećih hrvatskih plemenitaških obitelji. Krčki knezovi Frankopani upravo su na tom proplanku u XII. stoljeću izgradili svoj prvi kaštel Gradec, poznat i kao utvrda Rovoznik. Sagradili su ga kao sigurnu utvrdu koja je imala atrij, ali u razini zemlje nije imala prozore i vrata, što ju je činilo sigurnim prebivalištem.

Izbor lokacije također nije slučajan. Gradec se nalazio na uzvisini nad plodnim vrbničkim poljem te uz izvor pitke vode. U drugim bi zemljama te ruševine bile puno bolje sanirane, do njih bi postojao raskrčen put i bilo bi potpuno nezamislivo da ne postoji tabla koja govori o utvrdi, o njezinoj povijesti i njezinim vlasnicima. U nas je to uglavnom tek jedna usputna destinacija planinarske rute iz Vrbnika “Putevima Frankopana”.

Ipak, zadnje tri godine postoji jedna večer u godini kad se u Gradec vraća život. U noći punoga mjeseca u kolovozu u njegovim zidinama odvija se posebni kulturni program nazvan Gradec na misečini. Kako bi se manifestacija održala. organizatori šumskim puteljkom na rukama prenose tonsku opremu, rasvjetna tijela, scenografiju pa čak i agregat. Tako je bilo i ove godine u ponedjeljak, 19. kolovoza. Organizatori priredbe su Turistička zajednica u Vrbniku, Općina Vrbnik, Udruga Vrbnički dišpet te nekoliko konoba iz Vrbnika. Zajedno su priredili šarolik dvosatni program.

Sjedeći na ruševnom zidu, mladi sopci Mate Toljanić i Ivan Brusić otvorili su i zatvorili događanje svirajući sopeli, puhački instrument nalik frulici karakterističan za otok Krk. Sam program, kroz koji nas je vodio Tonči Žužić, sastojao se od kombinacije klasične glazbe, stand-up komedije, popularne glazbe, izložbe slika te čitanja poezije. Također je publika imala priliku čuti i dio zapisa Bernardina Frankopana. Svojim pjesmama predstavila se vrbnička pjesnikinja Marina Valković. Poseban doživljaj okupljenima je pružio gudački trio koji su sačinjavali braća Antun i Leopold Stašić na violinama te Augustin Mršić na violončelu. Program su, osim okupljenih gledatelja, pratili i sami knezovi Frankopani, koje je utjelovilo četvero kostimiranih Krčana. inače okupljenih oko lokalnoga časopisa Val. I oni su se, zajedno s gledateljima. na kraju programa mogli okrijepiti žlahtinom i pršutom kojega su poslužili organizatori.

Zaista je jedinstven doživljaj sjediti u ostatcima zidina nekadašnjega velebnog zdanja i slušati umjetnike i zabavljače kako se izmjenjuju na improviziranoj sceni. Uz minimalne intervencije u prostor obasjan punim mjesecom povrh zidina, ostvarili su svečan ugođaj i idiličnu atmosferu.

Šteta je što je sav taj raznoliki program naguran u dva sata. Teško je s toliko raznovrsnim programom zadovoljiti sve u raznolikoj publici koju čine djeca, mladi i odrasli različitih kulturnih afiniteta. Premda uživajući u ambijentu, teško je priviknuti uho na stand-up komediju i popularnu glazbu između poezije i klasične glazbe, i tako u krug. Svakako je poželjno da ova manifestacija i dalje živi, no bilo bi zanimljivo da traje nekoliko večeri. Tako bi jedan termin mogao biti posvećen okruglomu stolu “Gradec i Frankopani”, zatim jedan poeziji i ozbiljnoj glazbi, a posebni program bio bi rezerviran za popularnu glazbu i stand-up komediju. Time bi se izbjegli sadašnji nedostatci.

U prvom redu publika nije educirana o prostoru u kojem se nalaze, a statisti preodjeveni u Frankopane bili su tek kulisa, a ne sastavni dio događanja. Zbog količine sadržaja nije bilo prostora da voditelj publici kaže što je sve točno na programu. Sama ta činjenica ne bi bila problematična kada bi postojala programska knjižica ili letak na kojem bi te informacije pisale. Budući da je riječ o trećoj godini održavanja manifestacije, takvi bi se propusti trebali izbjegavati.

Gradec na misečini i u ovakvom obliku u kojem se sada odvija daje tračak nade da će Gradcu biti vraćena pozornost. Do iduće godine nadam se da će i u njegovu podnožju barem biti postavljena tabla “Kaštel Gradac, XII. st., prva utvrda knezova Frankopana“.

 

Frana Marija Vranković

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...