Zašto svi (osim Hrvata) sudjeluju u Google Arts & Culture projektu?

Google kao današnji sinonim za pretraživanje podataka, tvrtka je koju su osnovali 1998. godine doktorandi sa Sveučilišta Stanford – Larry Page i Segey Brin. Najpoznatiji proizvod tvrtke svakako je internetska tražilica Google (Web) Search koja je najkorištenija tražilica na Word Wide Webu koja obrađuje više od tri milijarde pretraživanja svaki dan, uključujući i 2000 dnevnih pretraživanja pojma “istanbulska konvencija je…” iz Hrvatske.

Uspjeh Googleove tražilice upravo je gola struktura koja vam, osim povremenih Google Doodles izleta u odavanje počasti ličnostima koji su doprinijeli razvoju čovječanstva, ne pruža nikakvu informaciju. Često se ova nulta stopa informacija pri prvom koraku navodi kao razlog Googleova preuzimanja trona od Yahooa u 90-im godinama jer je Yahoo istovremeno nastojao biti First Page i News gdje je objektivnost i točnost podataka često bilo na meti kritika, čak i prije globalne opasne pojave Fake news sindroma. U konačnici Googleov sistem organiziranja informacija Google File System kumovao je potpunim preuzimanjem primata nad Yahoovim Netapp filterom ustroja.

Među ljubiteljima umjetnosti Googleov projekt koji je izazvao najviše interesa je Google Arts & Culture, ranije poznat i kao Google Art Project. Projekt je pokrenut još 2011. godine u sklopu inicijative Google Cultural Institute čiji je cilj “učiniti dostupnim važne podatke o kulturi koji bi bili pristupačni svima te ih digitalno sačuvati s namjerom obrazovanja i inspiracije budućim generacijama”. Kulturni institut sklopio je partnerstva s nizom važnih institucija kako bi njihove izložbe i arhivske podatke učinio dostupnim u online svijetu. Najraniji značajni projekt partnerstvo je s Memorijalnim centrom Nelson Mandela koji je omogućio korisnicima pristup Mandelinim privatnim dnevnicima i dosad neobjavljenim rukopisom za nastavak njegove biografije “Long Walk to Freedom”.

Google Arts & Culture dio je projekta Kulturnog instituta koji korisnicima omogućava pristup fotografijama umjetničkih djela visoke rezolucije iz muzejskih kolekcija diljem svijeta te pristup virtualnom posjetu partnerskih muzeja Kulturnog instituta koji nudi korisnicima više od 30 000 umjetničkih djela s informacijama na 18 svjetskih jezika. Poznati i lucidni kustos i aktivist Ben Vickers koji trenutačno živi između Londona, Berlina i New Yorka, ovaj je projekt nazvao Googleovim najopsežnijim Gesamtkunstwerkom.

Ipak, najveću pažnju ova je aplikacija privukla početkom ove godine banalnim dodatkom omogućenim zasada samo američkom tržištu: selfie-matching dodatkom koji omogućava spajanje selfija, žargonski znanim kao sebići, s likom slične fizionomije prikazanom u određenom umjetničkom djelu, čineći ovu aplikaciju najpopularnijom aplikacijom na platformama iOS i Android u siječnju ove godine.

Nova digitalna kolekcija koju je Google Arts & Culture također pokrenuo ove godine je Google Contemporary Art koja uključuje fotografije umjetničkih djela visoke rezolucije, objašnjenja stručnjaka iz više od 180 institucija te video materijale. Objašnjenja se ne svode na učestali i možda preformalni način opisa djela koji je još uvijek vrlo čest u hrvatskim muzejima i općenito muzejima Jugoistočne Europe, već se nastoji kroz jedan kustoski obrađen slijed fotografija radova odgovoriti na pitanja vezana uz suvremenu umjetnost koji je program Google Search izdvojio kao najučestalija: koja je razlika između moderne i suvremene umjetnosti, što znači suvremena umjetnost, kako se konceptualna umjetnost definira.

Platforma Contemporary Art organizirana je u nekoliko kategorija:

THE BASICS (Osnove) – kategorija koja upućuje na članke i već spomenuta pitanja i objašnjenja o suvremenoj umjetnosti,
THE BIG QUESTIONS (Velika pitanja) koja su nadalje podijeljena na
WHO – The artists (TKO – Umjetnici),
WHAT – The artworks and exhibitions (Što – Umjetnički radovi i izložbe),
WHERE – The galleries and institutions (GDJE – Galerije i institucije),
HOW – Medium and Method (KAKO – materijal i tehnika),
WHY – The issues that shape art today (ZAŠTO – Pitanja koja oblikuju umjetnost danas).

Posljednja kategorija je CONTEMPORARY ART, IN DETAIL gdje možete pogledati detalje umjetničkih radova putem fotografija, video materijala, virtualnog obilaska ili Googleovog Street Viewa.

 

Hvalevrijedna aplikacija bila je dostupna potpuno besplatno svim muzejima u Hrvatskoj koji su dobili poziv da se priključe ovoj inicijativi te postanu dio kolektiva poznatih svjetskih (mega)muzeja koji su postali muzeji partneri ovog projekta već od samog početka. Koordinatorica projekta za Jugoistočnu Europu Izabela Palinska navela je u nekoliko navrata kako joj je komunikacija s ovom regijom otežana jer je odaziv muzeja na ovu inicijativu bio dosta nizak. Zadatak muzejskog osoblja bio je organizirati i uploadati na Google Cultural Institute stranicu najvažnije informacije o muzeju i muzejskoj zbirci. Google Arts & Culture aplikacija potpuno je besplatna korisnicima diljem cijelog svijeta te bi znatno podigla vidljivost muzejski zbirci u Hrvatskoj. No kada smo opcijom “Nearby” malo istražili tko je u Hrvatskoj ovaj posao kvalitetno “odradio” i uočio važnost ovog projekta, naišli smo na poraznu statistiku. Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt (The Museum of Arts and Crafts) i Umjetnička galerija Dubrovnik (The Museum of Modern Art Dubrovnik) jedini su javni muzeji prikazani na karti Hrvatske dok istovremeno susjedna Italija ima nebrojen broj muzeja registriran na karti.

Koji su točno uzroci ove tromosti možemo nagađati – mali broj prezauzetih zaposlenika ili općenita tromost djelatnika i voditelja javnih institucija? Svima je jasno da reklamirati izložbe ili pojedine umjetnike u važnim publikacijama poput Art Review ili Artforuma gdje za jednu stranicu reklame morate izdvojiti i do nekoliko tisuća eura nije nimalo realno za naše prilike, no koji je razlog neobjavljivanja profila muzeja na potpuno besplatnoj platformi kao što je Google Arts & Culture?

Postavljanje sadržaja na samu stranicu Googleova Kulturnog instituta ne zahtijeva previše vremena ako je sadržaj već pripremljen (a trebao bi biti u svakom muzeju koji obrađuje svoju zbirku), dok istovremeno pruža odličnu platformu za promociju umjetnosti i umjetničkih zbirki koje su nedovoljno kvalitetno predstavljene u inozemstvu bilo zbog pomanjkanja knjiga objavljenih na engleskom jeziku bilo zbog nedovoljnih financija za kvalitetno oglašavanje.

Sada kada imamo ponuđeno besplatno i visoko kvalitetno predstavljanje muzejskih zbirka od strane najprepoznatljivije tvrtke na svijetu, ne postoji prostor izlikama i opravdavanju činjenice da je sljedeći Nearby muzej Google Arts & Culture projekta na karti Hrvatske zapravo muzej u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Jelena Tamindžija

 

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...