Nastavak sage ‘Neželjeni klaviri’: Grad Zagreb se očitovao, Gašparovići reagirali na brojne netočne navode

Priča Gašparovića, oca Ljubomira i sina Danijela o njihovim povijesnim klavirima koje žele donirati Gradu Zagrebu ili državi – ali ih nitko ne „ferma“ – priča je o naprasno prekinutoj suradnji Grada Zagreba s donatorima koji iz Gradskog ureda za kulturu već neko vrijeme nisu čuli niti riječ. Pomalo skandalozna tema zaintrigirala je sve pore našeg čitateljstva. Kako bismo što preciznije odgovorili na brojne javne i privatne komentare poslali smo e-poštu sljedećeg sadržaja Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, kao i Ministarstvu kulture. Od Grada Zagreba dobili smo promptno očitovanje dan nakon što smo iz redakcije u Grad poslali sljedeći upit:

„U razgovoru koji je objavljen na portalu Arteist.hr (a nalazi se na poveznici), pokretač i voditelj umjetničke organizacije Cristoforium, pijanist Danijel Gašparović, požalio se na zatvorenost Ministarstva kulture i Grada Zagreba, odnosno nezainteresiranost za donaciju kolekcije vrijednih klavira.

“Četrnaest od sveukupno više od četrdeset klavira pokušavamo već godinama darovati Gradu Zagrebu, odnosno hrvatskim građanima, ali ih ni Grad ni Ministarstvo za sada ne žele. Stručni tim napravio je elaborat kojim se potvrđuje da je riječ o neprocjenjivom kulturnom blagu“, istaknuo je Gašparović, koji tvrdi da je prije 5 godina napravljen idejni projekt za “Zagrebačku palaču klavira” koja bi bila smještena u palači Grlečić-Jelačić na Markovom trgu, ali već neko vrijeme traje muk i on i otac ozbiljno razmišljaju o prodaju klavira koje u Hrvatskoj žele pokloniti.

Koji je službeni komentar navoda koje iznosi gospodin Gašparović? Što će Grad Zagreb poduzeti da se realizira ova donacija?“

Odgovor nam je poslao pročelnik Lušetić. Prenosimo ga u cijelosti kao i komentar Gašparovića koje smo zatražili pojašnjenja oko spornih dijelova koji su u tekstu podebljani: 

„Predmet: upit „ Arteist.hr“, novinarka Anita Ruso

         – odgovor

Poštovana,

u nastavku Vam šaljemo odgovor na pitanja vezana uz zbirku klavira obitelji Gašparović.

Obitelj Gašparović, vlasnici zbirke povijesnih klavira, dostavili su Gradu Zagrebu, početkom 2016. godine darovnu ponudu u kojoj Gradu Zagrebu nude darovanje 12 svojih povijesnih klavira. U darovnoj ponudi ponuditelji su obrazložili vrijednost i značenje klavira koji su ponuđeni za donaciju Gradu Zagrebu te su u okviru iste ponude naveli i ukupno 12 različitih uvjeta pod kojima se darovanje nudi. U ponudu je uključen i uvjet da darovani klaviri ostanu jedinstvena cjelina i te da se trajno smjeste u palaču Grlečić-Jelačić na Markovu trgu, u kojoj bi se osnovala „samostalna gradska kulturno-umjetnička institucija“ pod nazivom Zagrebačka palača klavira, i to na način kako je to predviđeno zaštićenim autorskim idejnim projektom Ljubomira Gašparovića iz 2014 godine.

Na zahtjev Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport osnovana je pri Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode Stručna komisija za izradu stručnog popisa i procjenu vrijednosti i značenja darovne ponude koja je, uz popis ponuđenih klavira s fotodokumentacijom i stanjem svih ponuđenih klavira, ponudu ocijenila pozitivno i predložila da se ponuda prihvati.

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet paralelno je proveo postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za uređivanje palače, za navedenu namjenu Zagrebačke palače klavira. Idejno rješenje dostavljeno je i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u svrhu izdavanja posebnih uvjeta neophodnih za izradu glavnog projekta i uz molbu za očitovanje o mogućim zahvatima radi udovoljavanja projektnom zadatku, odnosno namjeni, a što je od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode zatražio i Gradski ured za prostorno uređenje.

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode očitovao se kako predloženi zahvat rekonstrukcije palače Grlečić-Jelačić za namjenu Zagrebačka kuća klavira nije prihvatljiv s obzirom na utvrđene mjere zaštite i povijesno kulturni značaj palače visoke arhitektonske vrijednosti, slojevitosti gradnje i cjelovitosti izvornih detalja, te da predložena namjena nije primjerena prostornim mogućnostima građevine i da planirani rekonstrukcijski zahvati na povijesnoj graditeljskoj strukturi mogu negativno utjecati na spomeničku vrijednost palače.

S obzirom da je uvjet darovne ponude obitelji Gašparović bio da se ponuđena zbirka klavira trajno smjesti u palaču Grlečić-Jelačić, što je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode utvrdio da nije prihvatljivo, predloženo je da se ova darovna ponudu ne prihvati jer traženi prostor nije najbolje rješenje za ovako vrijednu zbirku. Grad Zagreb za ovu će zbirku nastojati pronaći novi adekvatan prostor u kojem će se klaviri izložiti.

Važno je istaknuti kako je zbirka klavira obitelji Gašparović trenutno u prostoru koji je u vlasništvu Grada Zagreba, čuvana je po svim tehničkim uvjetima te je osiguran i video nadzor. Obitelj Gašparović nema, niti će imati, bilo kakvih dodatnih troškova za čuvanje zbirke.

                                                                                                                                                P R O Č E L N I K

                                                                                                                                                        Tedi Lušetić 

Odgovor Ljubomira i Danijela Gašparovića:

1.Prije 4 godine Grad Zagreb nam je predložio Palaču Grlečić-Jelačić za trajni smještaj naše Zbirke klavira te smo dobili uputstvo da prema njoj radimo idejni projekt. Dakle, netočno je da smo mi odabrali prostor, Grad ga je predložio i mi smo prema gabaritima predložene zgrade radili idejni projekt.

2. Na darovnu ponudu nam nitko nikad iz Grada nije odgovorio – ni pozitivno ni negativno. I prihvatili su naziv Zagrebačka palača klavira kao radni naziv projekta, što je prošlo na Skupštini.

3. Ponudu stručno vijeće nije samo pozitivno ocijenilo već se jasno izjasnilo da je riječ o neprocjenjivom kulturnom dobru od velike nacionalne i međunarodne važnosti i predložilo je da se donacija prihvati i adekvatno smjesti.

4. Zanimljivo kako je zgrada Palače Grlečić-Jelačić donedavno bila adekvatna za Zagorkin muzej gričke vještice, ali ne i za klavire.

5. Da Grad Zagreb ima ozbiljnu namjeru prihvatiti našu darovnu ponudu, odgovorni bi nas na vrijeme bili obavijestiti da ta Palača nije adekvatna za smještaj naših klavira i ponudili bi druge prostore. U tom slučaju, mi bismo naravno razmotrili mogućnost smještaja Zbirke u drugi adekvatni prostor, nakon čega bismo napravili aneks darovnoj ponudi i izmijenili uvjet koji je stavljen prema naputku Gradskog ureda za kulturu. Naime, pošto je od strane Grada predložena upravo ta Palača, logično je da smo u darovnu ponudu stavili stavku da Zbirka klavira bude smještena u Palači Grlečić-Jelačić. Nas nitko nikada nije nazvao (ili nas pozvao na sastanak, pismeno obavijestio, bilo što) i rekao da je tu stavku darovne ponude nemoguće izvršiti i pitao nas da istu izmijenimo ili prilagodimo njihovim mogućnostima. Da je to netko napravio, mi bismo ponudu prilagodili tim mogućnostima. Uostalom, ponavljamo da ne bude zabune – Grad je prvo nama predložio spornu palaču, nismo je mi tražili sami. Shodno tome, ne možemo s punim povjerenjem prihvatiti izjavu da će Grad Zagreb trajno smjestiti Zbirku u adekvatni prostor i da rade na tome. Činjenica je da je u lipnju 2017. godine obznanjeno u javnosti da će Palača Grlečić-Jelačić postati Zagorkin muzej gričke vještice, što znači da se za tu ideju zna barem godinu dana, a da nas u tih godinu dana nitko nije službeno obavijestio da se darovna ponuda ne prihvaća iz navedenog razloga. U to vrijeme smo višekratno tražili sastanke s odgovornim osobama koje nikada nismo dobili i nikada nam odgovorni nisu ponudili drugi prostor. Bez obzira na neupitnu stručnost gradskog Zavoda za restauraciju, neobičan je njihov zaključak da Palača nije adekvatna za klavire i da bi idejni projekt koji smo predložili bitno umanjio ili narušio spomeničku vrijednost Palače jer to ni u jednom segmentu našeg idejnog projekta, koji nudi alternativna prostorna rješenja unutar Palače nije nametnuto.

6. Nije cilj da se klaviri izlože nego da zbirka živi prema idejnom projektu. Klaviri nisu samo izložbeni predmeti već instrumenti u funkcionalnom stanju.

7. Ako Grad traži novu lokaciju za klavire valjda bi se prvo nama javili, ali nas nitko nije obavijestio da se ista traži ili da ponuda nije prihvaćena. Na našu molbu, prostor u kojem su trenutno smješteni klaviri ima kamere i alarm, međutim – temperatura, vlaga, instalacije, uvjeti su posve neadekvatni za čuvanje klavira. Tako je u nekoliko zadnjih godina u prostoru bilo više poplava jer su cijevi pucale i nepovratno su se u poplavi uništila 2 vrlo vrijedna klavira iz 1840 i 1846/8. Sve moramo držati pod plastičnim folijama zbog straha od ponovnog potopa. Bez obzira na potope, klaviri u tim uvjetima propadaju. U mnoštvo navrata slali smo upite Uredu za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba o sastancima, pitali da nas obavijeste što se događa s našom ponudom, s trajnim smještanjem klavira, s provedbom idejnog projekta. Nikada nismo dobili odgovor, na sastanke nismo bili pozvani i morali smo čekati mjesecima da bismo probali uopće dogovoriti sastanak preko tajnica. Vjerujemo da bi, u našem slučaju, u kojem imamo želju i namjeru Gradu Zagrebu i njegovim građanima pokloniti nešto vrlo vrijedno iz svakog aspekta (kulturološki, povijesno, baštinski i na kraju i financijski), službenici Grada Zagreba trebali zvati nas na sastanke, redovito nas obavještavati o svakoj radnji koju čine vezanu za trajni smještaj naše Zbirke i truditi se da našu darovnu ponudu provedu, na dugoročnu korist i dobrobit svojih građana koje predstavljaju.

8. Također – nije istina da nemamo troškove za čuvanje zbirke. Da bi se ista čuvala, ona se mora održavati. Apsolutno sve materijale, alate itd. plaćamo iz vlastitog džepa. Uređenje jednog klavira košta od 20 do 35 tisuća eura. Mislim da smo time sve rekli. Već sam svakodnevni obilazak skladišta u kojem se trenutno čuvaju klaviri i svakodnevna briga oko tehničkog ustroja tolikog broja klavira je ogroman trošak i taj posao bi, u normalnim uvjetima, radilo nekoliko stručnih osoba zaposlenih na puno radno vrijeme.

9. Na koncu, pojam “čuvanje” zbirke je apsolutno neadekvatan za to što mi sad imamo u tom prostoru. To je sve samo ne čuvanje. To je, bit ćemo vrlo precizni, ostavljanje klavira da propadnu u neadekvatnom prostoru, bez ikakve ideje o trajnom rješenju. I to je jedina istina.

Nadamo se da će se odgovorni uskoro izravno obratiti i obitelji Gašparović.

Anita Ruso

 

 

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...