Dubrovačke ljetne igre: Pogledajte tko su dobitnici Orlanda i koje su izvedbe ostavile trag

"U ovim okolnostima realizirali smo festival koji po kvaliteti nije odstupio od onih najviših postavljenih standarda. I to je najveća pobjeda i najveći uspjeh", zaključila je na kraju Igara ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Dobitnike Nagrade Orlando za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom programu 71. Dubrovačkih ljetnih igara, ali i Grand prix Orlanda, objavila je Hrvatska radiotelevizija na svečanosti dodjele nagrada u atriju palače Sponza u Dubrovniku.

Nagrada Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu ovogodišnjih Igara dodijeljena je Radi Šerbedžiji za ulogu Georgea u predstavi “Tko se boji Virginije Woolf?” Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički te produkciji Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta. U obrazloženju koji potpisuju predsjednik Ocjenivačkog suda za dramu Paolo Tišljarić te članice Mirej Stanić i Petra Jelača, među ostalim stoji kako je Rade Šerbedžija u ovoj ulozi pokazao “preciznost glume, karakternu točnost, slojevitost i razrađenost, jezičnu prilagođenost hrvatskom kontekstu te izvrsnu suigru s Katarinom Bistrović Darvaš“, što su bili samo neki od segmenata kojima je Šerbedžija zaslužio ovogodišnju Nagradu Orlando. Ulogom Georgea dao je zaokružen doprinos svim svojim dosadašnjim ulogama na dubrovačkim ljetnim pozornicama, i to u suvremenijem izdanju nego ga je publika do sada imali prilike gledati. Žiri je istaknuo da je njegov suživot s Igrama traje jako dugo i prati sve njihove mijene pa je jednim dijelom nagrada posvećena i njegovom cjelokupnom doprinosu Igrama, ipak s naglaskom na izvrsno izvedenu naslovnu ulogu u spomenutoj predstavi.

Ocjenjivački sud za glazbu, u sastavu Matija NovakovićDiana Hilje i Toni Kursar, jednoglasno je odlučio nagradu Orlando za najvrjednije umjetničke dosege u glazbenom programu 71. Dubrovačkih ljetnih igara dodijeliti skladatelju Petru Obradoviću za njegove skladbe izvedene na koncertima održanima u atriju Kneževa dvora 24. srpnja, 16. kolovoza i 18. kolovoza. U obrazloženju nagrade, ocjenjivački sud poziva se na uvodni citat opisa jednog njegovog djela u kojem stoji da je skladatelj “zavodljivo, romantično, nostalgično i neodoljivo srcu i duši uputio izazov kojem slušatelj ne može odoljeti“. I upravo tako je bilo u dubrovačkoj palači glazbe, u Kneževu dvoru, slušajući Tango to go u izvedbi sjajnog Tria Eusebius, Petrichor u izvedbi izvanrednog Papandopulo kvarteta te contraVals & contraDans u izvedbi razigranog ansambla okupljenog u sklopu programa Dubrovnik na glazbenoj hridi. Auditorij je svoje oduševljenje i odobravanje, u sve tri prilike, izrazio gromoglasnim pljeskom, a ovogodišnji ocjenjivački sud za glazbenu nagradu, pljesak je pretvorio u odluku.

Petar Obradović dobitnik je Orlanda za najvrjednije umjetničke dosege u glazbenom programu

Odlukom Vijeća Nagrade Orlando, a na prijedlog intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski, Grand prix za osobit i naročit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara u jednoj festivalskoj godini ili više festivalskih sezona dodijeljen je Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Nagradu je u ime orkestra primio njegov ravnatelj Damir Milat. Redoviti nastupi u jedinstvenim ambijentima svoga grada kao što su atrij Kneževa dvora, gradske crkve i trgovi s poznatim domaćim i međunarodno priznatim umjetnicima interpretira djela majstora baroka, klasike i romantizma, kontinuirano djelujući od 1924. godine, nastupajući pored Dubrovnika i u drugim hrvatskim gradovima te diljem Europe i svijeta. Za razvoj ansambla veoma je značajna kontinuirana suradnja s Dubrovačkim ljetnim igrama, od 1951. pod nazivom Gradski orkestar Dubrovnik, potom kao Festivalski orkestar i danas kao Dubrovački simfonijski orkestar, glavni je nositelj glazbenog dijela programa Igara te svojom djelatnošću pokriva čitav spektar orkestralnog zvuka. Već 71 godinu publiku Igara priziva k najvažnijim djelima klasične orkestralne literature, od Bacha i Vivaldija preko Mozarta i Schuberta do Brahmsa ili Čajkovskog, šireći horizonte prema novome. Svojim koncertima tako tvore umjetničku bazu zbog koje su Igre od početaka bile, a u nastavku i ostaju, nezamislive bez ovog orkestra, navedeno je u obrazloženju.

Odlične brojke usprkos čudnim uvjetima

Unatoč pandemijskim okolnostima, Dubrovačke ljetne igre uspješno su svoju sedamdeset i prvu sezonu privele kraju, izvevši gotovo 50 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa u 47 festivalskih dana od 10. srpnja do 25. kolovoza na 13 scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, rečeno je na konferenciji za medije održanoj u palači Sponza na kojoj su govorili ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenica župana dubrovačko-neretvanskog Žaklina Marević, vodstvo Igara intendantica, Dora Ruždjak Podolski i ravnateljica Ivana Medo Bogdanović te glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić.

Ovogodišnje 71. Igre ostat će upamćene po strogom poštivanju preporuka HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja svih festivalskih događanja te znatno smanjenom proračunu, ali i po tome da su svemu unatoč, jedan od rijetkih europskih festivala koji je uopće održan ovo ljeto uz ostvarene vrhunske umjetničke rezultate.

“Važno je bilo pokazati nama svima, hrvatskoj publici, da umjetnost ima snagu i u ovakvim okolnostima slati poruke”, rekla je na pressici ministrica kulture

“Previše puta je ponovljeno da se cijela ova godina događa u nekim nevjerojatnim okolnostima, ja ću samo još jednom reći da za nas ni u jednom trenutku nije bila opcija da se naši ljetni festivali i naš kulturni život zaustavi. Okolnosti su teške, i u organizacijsko-produkcijskom smislu, i u umjetničkom smislu, a teške su i u financijskom smislu jer su posljedice ove krize osjetili i nacionalni i gradski proračuni, tim više sam posebno ponosna da smo u ovim okolnostima realizirali festival koji po kvaliteti nije odstupio od onih najviših postavljenih standarda. I to je najveća pobjeda i najveći uspjeh. Važno je bilo pokazati nama svima, hrvatskoj publici, da umjetnost ima snagu i u ovakvim okolnostima slati poruke, djelovati, pobjeđivati i na to sam neizmjerno ponosna i zahvalna svima koji su tom velikom uspjehu doprinijeli”, istaknula je ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Prvi premijerni dramski naslov, izveden 20. srpnja na Kazermi pod Svetom Marijom, bila je predstava “Mara i Kata“, projekt inspiriran legendarnom emisijom HR Radio DubrovnikaNa posjedu kod kundurica“ autora i redatelja Saše Božića u suradnji s dramskim glumicama Doris Šarić Kukuljicom i Natašom Dangubić, za koju je kritika istaknula kako je riječ o “glumački besprijekornoj kulturološko-sociološkoj kritici Dubrovnika“. Zbog iznimno velikog interesa publike, održane su četiri dodatne izvedbe pa se tako “Mara i Kata“ igrala čak osam puta na Igrama, ali i u Kotoru u Crnoj Gori, na KotorArt festivalu, gdje je predstava gostovala u kolovozu.

Peripatetička predstava “Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa“ bazirana na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, premijerno je izvedena 27. srpnja u režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović i dramaturgiji Hrvoja Ivankovića, u vrhunskoj izvedbi Festivalskog dramskog ansambla. “Raskošni kazališni prizori nizali su se ovom šetnjom do Pustijerne, potencirajući nostalgični žal za izgubljenim vremenom“, kritika je napisala, a festivalska publika odobrila. Predstava je publiku povela ne samo u vremensku šetnju dubrovačkom književnom baštinom i suvremenom poezijom i prozom, već i prostornu; kroz tvrđavu Bokar preko arheološkog lokaliteta Na Andriji pa do Pustijerne, još jednog prostora povijesnih ruševina, i do susreta na poljani Mrtvo zvono kao jednom od rijetkih “živih“ prostora Grada, u zadnjem, trećem dijelu predstave.

Pred sam kraj Igara, u parku Gradac, 20. kolovoza premijerno je izvedena “Grižula“ Marina Držića u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla kojeg je predvodio izvrsni Ozren Grabarić kao starac Grižula, a u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu. U predstavi, koju je publika s nestrpljenjem očekivala, nastaloj u sklopu projekta “Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa, osjetila se simbioza izvedbe istaknutih imena hrvatskog glumišta i studenata glume i plesa završnih godina Akademije koji su za ovu priliku morali savladati jezik Držićevih djela, a kritika je za predstavu napisala kako je to “živa i srčana predstava, duhovita, a prije svega vrijedna zašto su glumci uspješno osvojili kompliciran prostor za igru.“

Predstavu “Zlatno libro – bajke iz dubrovačkog kraja“ režirala je Helena Petković

Nakon prošlogodišnjih programskih uspješnica, najmlađa festivalska publika ove godine je mogla uživati u premijernim izvedbama glazbeno-scenskog djela “Zlatno libro – bajke iz dubrovačkog kraja“ nastalog u koprodukciji Igara i Kazališta Marina Držića uz potporu zaklade Caboga Stiftung, a u režiji Helene Petković s originalnom glazbom skladatelja Ivana Končića koju je uživo pod dirigentskom palicom Franka Klisovića izvodio ansambl dubrovačkih glazbenika. Fabule, motivi i likovi iz tri bajke, iz istoimene zbirke u izdanju Dubrovačkih muzeja, ispreplitali su se i na sceni stvorili originalan i zanimljiv bajkovit svijet. Na zadovoljstvo najmlađe publike, nove izvedbe “Zlatnog libra“ očekuju se od jeseni u sklopu nove kazališne sezone KMD-a.

Helena Petković: “Računi su mi veći stres od toga hoće li na scenu pasti snijeg ili slon”

Dramski program 71. Igara sadržavao je i brojna gostovanja, među kojima su bile i dvije hit predstave prošlogodišnje hrvatske kazališne sezone: “Tri sestre“ Boba Jelčića prema Čehovu, u izvedbi Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te “Tko se boji Virginije Woolf?“ Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta u režiji Lenke Udovički s Radom Šerbedžijom koji je briljirao u glavnoj ulozi. Za djecu i mlade, gostovale su dvije produkcije Gradskog kazališta lutaka u Splitu – “Domaši“ Ane Marije Veselčić u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu te predstava “Stonoga Goga“ nastala prema tekstu Adrijane Grgičević u koprodukciji s Teatrom Poco Loco. Festivalska publika imala je priliku gledati i predstavu KunstTeatra iz Zagreba “Marta i sedam strahova“ koja je progovorila o mentalnom zdravlju mladih.

Zanimljivost ovogodišnjeg programa jesu i produkcije nastale u sklopu europskog projekta “Future Epics“ pa je, osim “Grižule“, publika gledala i predstavu “Intimnost“, dramaturginje Biljane Srbljanović i redatelja Andreja Nosova u produkciji Fondacije Heartefact iz Beograda, u kojoj su se glumci Leon Lučev i Jelena Graovac kroz mnoštvo kratkih priča o distanci, disciplini, privatnosti i novim odnosima koji se formiraju u periodima (samo)izolacije preispitivali da li je moguće sačuvati intimnost u ovo doba pandemije. U sklopu istog projekta, održana je i premijerna izvedba plesne predstave “Zagrljaj“ u produkciji Centra za izvedbene umjetnosti Vitlycke iz Švedske u kojoj su plesači Meleat Fredriksson, Adam Seid Tahir i Lydija Östberg Diakité poveli publiku na putovanje na kojem su prigrlili sve ono što ih skandinavsko društvo tjera da odbace, a povezano je s njihovim afričkim porijeklom. Uz “Zagrljaj“, ljubitelji plesne umjetnosti vidjeli su i sjajnu plesnu predstavu “Gore“ Zagrebačkog plesnog ansambla, a kroz Plesnu mrežu Hrvatske.

U sklopu europskog projekta “Future Epics“ održana je premijera predstave “Zagrljaj”

Glazbeni program 71. Igara ovo ljeto ponosno su nosili ugledni hrvatski glazbeni umjetnici, dobitnici prestižnih međunarodnih priznanja i osvojenih natjecanja, a  to glazbeno putovanje krenulo je već 11. srpnja u atriju Kneževa dvora klavirskim recitalom “Spomenik Beethovenu“ Aljoše Jurinića, jednog od najperspektivnijih hrvatskih mladih glazbenika i prošlogodišnjeg dobitnika Nagrade Orlando. Papandopulovu plesnu suitu „Horoskop“ u Dvoru je sjajno izveo klavirski duo Dalibor Cikojević i Zrinka Ivančić uz nastup udaraljkaša Karmen Pervitić i Borne Augustinovića te mladih plesača Viktorije Bubalo i Šimuna Stankova. Trio Eusebius kojeg čine violinistica Eva Šulić, čelistica Tonka Javorović te pijanist David Vuković, imali su svoj debitantski koncert u Kneževu dvoru kojim su oduševili festivalsku publiku. Kritika je primijetila kako je trio u svom nastupu od prvog trenutka pokazao “izuzetnu uigranost, temperament, kulturu komornog zajedništva i dotjeranost svakog detalja što im je omogućilo potpunu opuštenost u izvedbi“.

Dubrovački simfonijski orkestar priredio je pravu glazbenu poslasticu s programom posvećenim 250. obljetnici rođenja Ludwiga van Beethovena u parku Gradac, a pod dirigentskom palicom mlade i karizmatične talijansko-turske dirigentice Nil Venditti uz pijanista Marijana Đuzela. Istaknuti umjetnici, Dubrovčani međunarodnih karijera, mezzosopranistica Janja Vuletić i gitarist Maroje Brčić u atriju Kneževa dvora izveli su Mediteranom inspiriran recital uz praizvedbu ciklusa pjesama Zorana Juranića inspiriranih Dalmacijom. Papandopulo kvartet, kojeg čine saksofonisti Nikola Fabijanić, Goran Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak, oduševio je izvedbom probranih djela “željeznog“ repertoara za saksofon kvartete te djela hrvatskih suvremenih skladatelja Borisa Papandopula, Petra Obradovića i Gordana Tudora. Kritika je pisala kako je kvartet pokazao “izrazitu uigranost, zvukovnu izbalansiranost i muzikalnost, po potrebi duhovitost, a tehnička perfekcija svakog od članova te znanje i talent za komorno jedinstvo toj su večeri priskrbili najlaskavije epitete“. Koncertni program Dubrovnik na glazbenoj hridi s ponajboljim dubrovačkim glazbenicima i izvrsnim solistima Filipom Merčepom, Vedranom Koceljem te Dubravkom Šeparović Mušović pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija, bio je veličanstvena završnica festivalskog glazbenog programa 18. kolovoza u atriju Dvora, večer u kojoj je publika kraj svake skladbe pozdravljala velikim pljeskom, a kritika, puna pohvala, ga je opisala i kao “tračak normalnosti u nenormalnim danima“.

Ženska klapa FA Linđo nastupom je obilježila dvadesetu obljetnicu postojanja

Bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici je predstavio dobro znan sudionik Igara, Folklorni ansambl Linđo nastupima na pozornici u parku Gradac koji je zbog epidemioloških razloga zamijenio tradicionalnu Linđovu festivalsku pozornicu na taraci tvrđave Revelin, a Ženska klapa FA Linđo koncertom u Kneževu dvoru dostojanstveno je obilježila svoju dvadesetu obljetnicu postojanja. Ostvarena je suradnja i s udrugom Kinookus, koja je donijela projekciju dokumentarnog filma “Izbačeni“ te predavanje “Hrana kao slasni privolitelj“ povjesničara umjetnosti i arheologa Ivana Viđena u Ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Otvorene su i izložbe dubrovačkih umjetnika “Horizont sjećanja“ Ivane Selmani i “Time Out“ Viktora Daldona u Sponzi te “Dubrovnik plovi“ Igora Hajdarhodžića na platou Lazareta.

“Dubrovnik plovi”: Igor Hajdarhodžić predstavio fascinantnu izložbu brodova od otpada

“Ukupni proračun na kraju ove festivalske sezone iznosi 7 milijuna kuna od čega je otprilike 60 posto javnih sredstava, a gotovo 40 posto su sredstva sponzora, donatora te vlastiti prihod od prodaje ulaznica, što Dubrovačke ljetne igre opet svrstava u sam vrh europskih institucija koje veliki postotak prihoda ostvaruju na tržištu. Ovogodišnje epidemijske okolnosti čine ovaj podatak još važnijim i značajnijim. Usprkos padu tržišta i ekonomskoj neizvjesnosti, naši partneri su ostali uz nas te im ovom prigodom još jednom svima javno zahvaljujem. Proračun je zahvaljujući tome narastao 12 posto u odnosu na proračun koji je Vijeće usvojilo u lipnju kad je iznosio 6.250.000 kuna. Međutim, treba podsjetiti da je plan proračuna 71. Igara prije epidemije koronavirusa bio za čak 55 posto veći. Ponosna sam na cijeli tim Igara koji je uspješno savladao sve izazove i udovoljavao svim epidemiološkim mjerama za što neprestano stižu pohvale kolega, umjetnika i sugrađana. Publika se osjećala sigurno pa su tako gledališta, iako smanjenog kapaciteta, bila puna, a sve izvedbe u cijelosti rasprodane. Spomenut ću i da smo, svjesni gospodarskih (ne)prilika, cijene ulaznica ovo ljeto smanjili i do 50 posto”, naglasila je na kraju ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More