Stoljeće prije Molièrea Držić je napisao Skupa: odnedavno ga mogu čitati i Francuzi

Od velike pomoći prevoditelju Nicolasu Raljeviću bili su Plautov i Molièreovo Škrtac. Za ovog posljednjeg mnogi bi se Francuzi zakleli da je nastao ex nihilo. Istina je da se Držićev Skup po prvi put izveo cijelo stoljeće prije Molièreovog Škrtca. O vezi s Plautom Držić otvoreno govori u predgovoru Skupu gdje naglašava da je komedija „sva ukradena iz njekoga libra starijeg neg je staros, - iz Plauta“.

Kada smo prije točno godinu dana pisali o prvom integralnom prijevodu Dunda Maroja na engleski, nismo mislili da ćemo kroz tako kratko vrijeme pisati i o prijevodu Držićeva Skupa na francuski. Dom Marina Držića na čelu s ravnateljem Nikšom Matićem izdao je u periodu od godinu dana prijevode dva Vidrina djela na dva svjetska jezika. Zavidna je to statistika za gabaritno najmanju ustanovu u kulturi Grada Dubrovnika.

Osječanin Filip Krenus preveo je za DMD Uncle Maroye od prvog do posljednjeg retka (uključujući nedovršeni peti čin koji je nadopisao Mihovil Kombol), a Nicolas Raljević, po majci Francuz, po ocu Hrvat preveo je Skupa, također u cjelovitoj verziji. Raljević je do sada posve samostalno preveo 53 hrvatske drama na francuski, a samoinicijativno se uhvatio i prevođenja Držićevih dijela. Živi i radi u gradu prijatelju Grada Dubrovnika Rueil Malmasionu u blizini Pariza. Krležini Glembajevi jedan su mu od najdražih prijevoda, a uživao je i u poetičnosti Vojnovićeve Trilogije. Raljević je do sada na francuski preveo i Strozzija, Begovića, Šoljana, pa i suvremene autore kao što su Tena Štivičić i Miro Gravran. Prije dvije godine otvorio je i svoju nakladničku kuću Prozor-éditions. Brojčano male naklade većim dijelom daruje specijaliziranim knjižnicama i publici koju zanimaju hrvatska kultura, književnost i / ili kazalište.

Lani, kada je izdao Krležinu Golgotu, tjednik Globus ga je kontaktirao za intervju. Tada je od novinarke Karmele Devčić doznao da je Dundo Maroje preveden na engleski u izdanju DMD-a. Odlučio je kontaktirati ravnatelja Nikšu Matića i nepunu godinu nakon njihovog prvog susreta u Dubrovniku je svečano predstavljen prvi prijevod Skupa na francuski i to u nazočnosti prevoditelja Raljevića, redaktorice i autorice predgovora Lade Čale Feldman, zamjenika gradonačelnika Rueil-Malmaisona Philippea Trotina, gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića i ravnatelja Doma Marina Držića Nikše Matića.

U pogovoru je Raljević naglasio da je redovito tijekom rada na prijevodu iščitavao i Plautovo i Molièreovo djelo. Za ovog posljednjeg mnogi bi se Francuzi zakleli da je nastao ex nihilo. Istina je da se Držićev Skup po prvi put izveo 1555., odnosno cijelo stoljeće prije Molièreovog Škrtca. O vezi s Plautom Držić otvoreno govori u predgovoru Skupu gdje naglašava da je komedija „sva ukradena iz njekoga libra starijeg neg je staros, – iz Plauta“. Osim toga, Raljević je istaknuo kako su mu od velike pomoći bili brojni komentari Frane Čale koje je slavni držićolog zapisao u svome izdanju Držićevih djela. Te su bilješke uvelike pomogle Raljeviću u razumijevanju većine nejasnih rečenica. Premda do samog kraja nije bio siguran u značenje pojedinih dijelova, profesorica Lada Čale Feldman koja je provjerila prijevod uvjerila ga je da nije puno pogriješio, a kada je trebalo napravila je i pokoju intervenciju.

Iako je ova vijest sama po sebi lijepa i za našu književnost itekako značajna, ponekad se i na našoj kulturnoj sceni zareda nekoliko dobrih vijesti. Tako je Skup Marina Držića predstavljen na najvećem međunarodnom sajmu knjiga u Francuskoj “Livre Paris” gdje se Republika Hrvatska ove godine predstavila prvi put. Nastup na pariškom sajmu knjiga koji se održao od 15. do 18. ožujka organiziralo je Ministarstvo kulture u suradnji s hrvatskim i francuskim partnerima.

“Od iznimne je važnosti prevoditi cjelovite verzije Držićevih djela na najveće svjetske jezike jer je najautentičniji način približavanja našeg najvećeg komediografa strancima upravo preko prijevoda Držićevog bogatog i jedinstvenog opusa. Upravo to jest naša zadaća danas, brendirati Držića kao jednog od najistaknutijih hrvatskih pisaca uopće i najvažnijih autora europske renesansne komediografije. To je mjesto koje mu nedvojbeno pripada i upravo s ovakvim izdavačkim projektima, mi čuvamo Držića od zaborava, ovakvi projekti su prozori u svijet i afirmacija hrvatske kulture kroz Marina Držića.”

Ravnatelj DMD-a, Nikša Matić

Anita Ruso

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More