Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske: Zagreb treba plan rehabilitacije i zaštite!

Na naš je mail stigao apel iz Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske koji ovdje prenosimo u cijelosti sa željom da proširimo svijest o važnosti surađivanja sa stručnjacima i na području obnove arhitektonske baštine. 

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske svjesno je opsega šteta koje je od potresa 22. ožujka 2020. pretrpjelo povijesno središte Zagreba, ali i nužnosti njegove obnove u budućnosti. Kao struka kojoj su težišta istraživanje i valorizacija spomenika i kulturnih dobara, te njihovo čuvanje i zaštita, spremni smo i obvezni uključiti se u planove obnove svim svojim znanjem, iskustvom i etičkim zasadama. S određenom zabrinutošću pratimo razgovore o obnovi u medijima – u koje zasad nismo pozvani, a u kojima se već spekulira o restrikciji oficijelne zaštite, potrebi selekcije onoga što treba, ali i ne treba obnavljati, odnosno ukloniti kao manje važno. Te ideje o reviziji odavno ozakonjenih dokumenata o zaštiti spomeničkih urbanističko-arhitektonskih cjelina Gornjega grada, Kaptola i Donjega grada smatramo neprimjerenima u danima kada se štete identificiraju i dokumentiraju.

Poručujemo: obnova ne može i ne smije početi idejama o rušenju, nego pomnom analizom gubitaka i mogućnosti rehabilitacije spomenika i ambijenata. Primjer je stradanje i obnova Dubrovnika poslije potresa 1979. godine.

Tri povijesne jezgre Zagreba, Gornji grad, Kaptol i Donji grad dokumenti su različitih povijesnih epoha i svjedočanstvo kreativnih, intelektualnih i umjetničkih napora gradske zajednice u formiranju tih sredina. To se tiče javnih, u pravilu reprezentativnih građevina namijenjenih političko-upravnim, sakralnim, obrazovnim i kulturnim sadržajima, ali i privatnih, stambenih ili stambeno-poslovnih zgrada svih tipologija. Poznata su stradanja povijesne jezgre Zagreba u katastrofalnom potresu 1880. godine. Poznate su dimenzije i kvaliteta obnove koja je uslijedila. Dok su se na Gornjemu gradu i Kaptolu pojedinačno obnavljali javni i privatni objekti, Donji grad se nakon potresa 1880. tek počeo formirati kao novo središte grada. U to je doba postojalo tek nekoliko zgrada javnog značaja, poput palače HAZU, zgrade Sveučilišta, sinagoge i pravoslavnog hrama te nekoliko privatnih palača novog urbanog mjerila i stilskog, historicističkog izraza. Razvoj i intenzivna izgradnja novoga središta bila je osigurana urbanističkom osnovom iz 1865., koja je zapravo plan Donjega grada: ortogonalni sustav ulica i pravilni blokovi. Osnovom iz 1887. definiran je parkovni okvir užega središta grada, tzv. Zelena (ili Lenucijeva) potkova, predviđena za postavu najvažnijih javnih zgrada.

Nastao planski i organizirano, javnim i privatnim sredstvima, udjelom najboljih stvaralaca epohe, kao skupno i kolektivno djelo, Donji grad je postao i ostao najsnažnijim elementom urbanog i kulturnog identiteta Zagreba. ZATO GA TREBA OČUVATI KAO CJELINU.

Danas, za njegovu obnovu ne trebamo urbanistički plan, nego PLAN REHABILITACIJE I ZAŠTITE. Drugim riječima, ne gradi se novo, nego se obnavlja staro. Obnova, dakako, uključuje popravke i dorade, ali sve intervencije moraju biti zasnovane na analizi vrijednosti i jasnim načelima njihova održanja. Težište mora biti na obnovi javnih zgrada s njihovim inventarom i uređenjem. Oni su nositelji našega identiteta, a njihovim gubitkom Zagreb i Hrvatska ostali bi bez svojega duhovnog i nacionalnog bića. Ali pažnju treba usmjeriti i svim drugim sastavnicama sredine, koja se štiti kao AMBIJENTALNA CJELINA. Možda je obnova prilika da se napokon razmotri pristup unutrašnjosti donjogradskih blokova, zagušenih nekvalitetnom, pa i nedozvoljenom gradnjom. Za razliku od recentnog prijedloga izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, kojim se predviđa izgradnja u unutrašnjosti blokova, što znači povećanu gustoću, mi predlažemo da se ona planski urede kao mjesta boravka i komunikacije (parkovi, igrališta, pasaži). Posebno ističemo da svaki pojedini objekt ili sredina zahtijeva zasebnu studiju, projekt i plan realizacije. Javnosti treba predočiti da i plan obnove i njegove realizacije zahtijevaju vrijeme i da će dugo potrajati.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske zalaže se za osnutak višedisciplinarnog teama, odnosno autonomne stručne komisije, koja bi pripremala obnovu – paralelno s uklanjanjem najfatalnijih šteta i osposobljavanjem stambenih i drugih kapaciteta, što je preuzeo Grad Zagreb. Obnovu povijesnog središta treba proglasiti i ozakoniti kao PRIORITETNI GRADSKI PROJEKT, što znači kao zajedničku misiju javnog i privatnog sektora. Hrvatski povjesničari umjetnosti uključit će se u njega individualnim inicijativama, ali i sustavnim angažmanom svoje krovne stručne organizacije, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

za Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik

*Ured DPUH-a je oštećen u potresu pa Vas molimo da nas kontaktirate mailom ili na broj mobitela 099 499 1009

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Preradovićeva 44

10 000 Zagreb

dpuh@inet.hr

www.dpuh.hr

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More