Crtice o gradu i arhitekturi – koji su projekti važni za razvoj Zagreba?

 „Crtice o gradu i arhitekturi“ Borka Bobovec. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i UPI-2M PLUS

“Govoriti o gradu i živjeti grad, može samo onaj tko ga zaista voli, kao i sve ono što grad znači. Istina, stvarnost, budućnost, ili arhitektura, grad i život?”

Kako pisati o Zagrebu kao gradu koji se konstantno reproducira kao skup niza novoformiranih urbanih fragmenata te ne integrira jedinstvenu urbanu dinamiku? U knjizi „Crtice o gradu i arhitekturi“ autorica Borka Bobovec kroz priče-eseje analizira povijesni razvoj Zagreba te pokušava dati rješenje za njegove prepoznatljive urbane točke.

„Crtice o gradu i arhitekturi“ obuhvaćaju petnaest tekstova u tri poglavlja – Opna, Mreža i Točka koji su bili objavljivani u časopisu Korak u prostor u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Knjiga daje pregled urbanističkog razvoja Zagreba u drugoj polovici dvadesetog stoljeća pa su u prvom poglavlju tekstovi posvećeni formiranju i izgradnji Novog Zagreba južno od Save, viziji o Savi, naselju Dugave, Gradu mladih (Pionirski grad) kao izuzetnom primjeru poslijeratnog urbanizma i arhitekture i očuvanja graditeljske baštine kao prioritetu, ali i poticaju za razvoj suvremene arhitekture.

„Uz nove projekte i planove potrebno je voditi računa i o postojećoj infrastrukturi – očuvati je i udahnuti joj novi život – jer zgrada, park i grad nisu nešto zauvijek dano, statično i nepromjenjivo. Oni žive, a svaka nova generacija donosi nešto novo, od načina uporabe prostora do implementacije novih materijala i načina gradnje.“

Opna obuhvaća i gradnju Jaruna od početka njegove izgradnje 1976. do održavanje 14. ljetne Univerzijade 1987. Osim navedenog, ova prva cjelina knjige ukazuje na fragmentarna rješenja i neostvarene planove u Novom Zagrebu. Premda, kako smatra autorica, Novi Zagreb nije više samo spavaonica grada, daleko je od živih i životnih funkcija koje ima Donji grad. Danas Zagreb funkcionira kao apstraktna socijalna zbilja. Građani se identificiraju s nekoliko ponajprije povijesnih lokacija kao što su Gornji i Donji grad te nekoliko trgova i poteza i oni su u kolektivnoj svijesti glavni označitelji urbanog identiteta Zagreba. Novi Zagreb nije jedan od označitelja tog urbanog identiteta.

 „… budući da se nizom dobrih ideja i realizacija rješavalo samo točke, ponekad manje mreže i područja, ali ne i grad u cjelini, ne i opnu koja ga drži na okupu, što je rezultiralo određenim neskladom u strukturalnom, arhitektonskom i sociološkom smislu“.

Drugi dio knjige Mreža donosi priče o prometnicama – dvjema glavnim urbanim magistralama – Hrvatske bratske zajednice i Ulici grada Vukovara koje povezuju novi i stari grad te priče o neostvarenim projektima i budućim rješenjima. Tekstovi u ovom djelu su posvećeni ulicama, mjestima gdje grad živi i gdje nastaju gradske priče. Autorica je odabrala tekstove o Preradovićevoj ulici, Tkalčićevoj ulici,  blokovima Donjeg grada kao dijelu kulturne baštine grada koji su konstantno podložni intervencijama te pasažima i prolazima koji spajaju ove blokove i koji su javni prostori s nevjerojatnim potencijalom i moći.

Posljednji dio knjige Točka predstavlja pet urbanih prostora grada donoseći priče o trgovima u centru grada – preko Britanskog trga i njegovog „uređenja“ prije dvije godine, zatim novoformiranog Trga Europe do glavnog Trga bana Jelačića i Trga svetog Marka na Gornjem gradu. Zadnji tekst je posvećen gornjogradskim dvorištima i njihovim skrivenim ljepotama, s naglaskom na dvorište Atelijera Meštrović u Mletačkoj ulici.

„Pažljivo mapiranje i sagledavanje starih i novih potencijalnih prolaza i atrakcija koje skrivaju, dugoročno može biti prepoznato kao novi turistički ‘light’ motiv grada, odnosno očuvane razglednice u službi građana, turista i slučajnih prolaznika. Sustavno planiranim i provedenim mjerama zaštite uz poticanje obnovljenog korištenja unutrašnjosti pojedinih blokova, pa tako i čitavog Donjega grada skriveni biseri ne trebaju se otimati od sadašnjih vlasnika i korisnika, već uključiti u nekom od mogućih oblika u život grada.“

Knjiga „Crtice o gradu i arhitekturi“ je sustavno sistematiziranje i analiziranje projekata važnih za razvoj Zagreba, kritičko preispitivanje i ukazivanje  na ono što u oblikovnom smislu znači grad i na koji način oblikovanje neposredno utječe na život stanovnika.

Elena Koprtla

 

Doc.dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh. autorica je monografija Miroslav Begović2/2 XX Antologija hrvatske arhitekture druge polovine dvadesetog stoljeća i Crtice o gradu i arhitekturi, te koautorica knjige Dubrovnik – Centar iza grada. Objavljuje znanstvene i stručne radove iz područja povijesti hrvatske arhitekture i urbanizma. Dobitnica je Nagrade Neven Šegvić za 2013. godinu. Od 2004. do 2014. bila je predsjednica međunarodne strukovne udruge Europan Hrvatska, kao i članica Izvršnog odbora DAZ-a i predsjedništva UHA-e od 2007. do 2009. godine. Sudjelovala u radu više domaćih i međunarodnih ocjenjivačkih sudova. Predaje Kulturu građenja na Studiju krajobrazne arhitekture u Zagrebu te kao pozvani predavač na drugim fakultetima i javnim događanjima. Od 2018. godine upraviteljica je Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU.

 

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More