Odakle nam božićna jelka?

Božićna jelka ne kiti se oduvijek, iako danas izgleda da je Božić bez nje nezamisliv. Odakle dolazi i kada je taj običaj došao u Zagreb, najbolje znaju u Muzeju grada Zagreba. Njihov fundus prava je riznica predmeta, od kojih svaki može ispričati priču, pa i one božićne.

Kustosica Marina Perica Krapljanov vodi nas u sobu iz vremena bidermajera u stalnom postavu Muzeja. Tu se zaustavljamo jer to je otprilike vrijeme kada su prva božićna drvca došla kod nas. ”U Hrvatsku je kićenje drvca došlo 1850-ih. Uvele su ih plemićke obitelji koje su tako postale nositelji nove tradicije. Vidjeli su to kod Austrijanaca i Nijemaca i prenijeli taj običaj. Do tada smo imali samo badnjak, drvenu kladu koja bi gorila te slamu u kući”, objašnjava kustosica.

Promatramo portrete iz tog vremena i zamišljamo božićne balove uz okićene velike jelke. No vizija je pogrešna jer su se na počecima kitila bjelogorična stabla, a pošumljavanjem crnogoricom, tek kasnije, dolaze u modu drvca kakva i danas unosimo u svoje domove. Povijest božićnih jelki seže u drugu polovicu 16. stoljeća, točnije u 1570. godinu. Te godine je u ljetopisu bremenskog ceha zabilježen prvi spomen tog običaja – okićena je jelka jabukama, orasima, perecima i umjetnim cvijećem za djecu koja su na Božić prikupljala slatkiše.

Takvim prirodnim ukrasima, kitilo se još dugo. Kasnije dolaze u upotrebu staklene kuglice koje imitiraju orahe, žireve i jabuke, zatim ukrasi od tkanine, šeširi, vreće – sve ono što simbolizira obilje. Ovog Božića u Muzeju grada Zagreba kite drvce ukrasima iz dvadesetih godina 20. stoljeća koje su dobili kao donaciju iz jedne građanske zagrebačke obitelji: ”U jednom trenutku pamučni elementi i vosak, svjećice od voska, se stavljaju na bor kako bi simbolizirali snijeg koji pada.” Ispod jelke, i tada su se stavljale jaslice, možda baš onakve kakve je Muzej nedavno dobio od obitelji Petan koje datiraju u 1915. godinu. ”Ove jaslice su u našoj obitelji od 1960.-ih, kad je mojem mužu njegova majka poklonila, a ona ih je dobila od svojeg oca 1940.-ih, a njezin otac ih je pak kupio 1915. godine.”

”U to vrijeme, kralj je naredio popis stanovništva, pa su se Marija i Josip morali vratiti u Betlehem, Josip rodni grad. Kako nije bilo mjesta u svratištima, sklonili su se u špilju gdje se rodio Isus, na slami, u jaslicama,” podsjeća nas Marina Perica Krapljanov na podrijetlo jaslica koje su u naše domove stigle također u 16. stoljeću. Krist je dakle rođen u špilji, koja je u kasnijim prikazima pretvorena u štalicu, a ponekad i u dvorce, kao i na primjeru spomenutih jaslica s početka stoljeća.

Nadošlo je za malo i veliko davno željkovano božićnje doba, a naročito jedva iščekivano badnje veče, kad “Kristkindl” dijeli darove svakome po zasluzi… Božić je djeci najveće veselje u godini, a roditeljima zadaje puno briga, pogotovo u sadanje sve teže doba. A na badnju večer, kad plane božićnje drvce u moru svijećica, kad zablista u zlatu, srebru i draguljima, pun slatkiša i snijega, a pod njim poredane igračke i darovi… kolike li radosti, kolike sreće, i onda sve, malo i veliko, zapjeva našu staru božićnju popjevku: Narodi nam se kralj nebeski – od Marije, čiste djevice!  Svijet, 24. prosinca 1927.

Fundus muzeja grada Zagreba čuva i zbirku božićnih čestitki tiskanih od sredine 19. stoljeća do danas. U drugoj polovici 19. stoljeća počinju se slati božićne čestitke kod nas, nedugo nakon što je to postalo popularno u svijetu. Prva čestitka poslana je poštom uoči Božića 1843. godine, a tiskana je već u svibnju. Dao ju je izraditi bogati engleski poduzetnik sir Henry Cole. Prikazivala je obitelj pošiljatelja kako nazdravlja primatelju čestitke, a s obje strane nacrtani su prikazi darivanja siromaha. Od tad do danas, šalju se čestitke s različiti motivi, od sakralnih i djece koja kite bor pa do saonica, snijega, ali i, primjerice, dimnjačara, koji je trebao donijeti sreću u novoj godini.

 

Iako danas sve više šaljemo čestitke SMS-ovima i mailovima, još uvijek se svakog Božića, pošalje milijarde čestitki poštom. Primjerice, u Velikoj Britaniji 2008. godine poslano je gotovo 700 milijuna papirnatih čestitki. Možda da razmislite još jednom, i čestitate Božić na “stari” način…

      “…Bud’te ipak dobre volje –
Dogodine bit će bolje.
Nek vas svetac blagoslovi,
Proć će krize dani ovi,
Jer na svijetu mijenja sve se,
Nek vas krampus ne odnese…”
Svijet, 3. prosinca 1927.

 

Maruša Stamać

Foto: Fundus MZG

 

 

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...